Cvetković: Imamo mere protiv krize
20. 09. 2011. u 20:58
Predsednik Vlade Srbije govori za ”Novosti” o ekonomskim izazovima: U slučaju negativnih efekata zaštitićemo stabilnost. Podsticaji privredi biće 2,8 milijardi veći
NEMINOVAN je uticaj svetskih ekonomskih dešavanja na Srbiju, kao zemlju otvorene ekonomije. Ali, prema mišljenju premijera Srbije Mirka Cvetkovića, teško je sa sigurnošću reći koliko nas aktuelni talas globalnih problema može pogoditi.
- Vlada Srbije aktivno prati dešavanja u svetskoj ekonomiji, a posebno sve ono što trenutno pogađa zemlje sa kojima imamo intenzivniju privrednu saradnju i region - otkriva za ”Novosti” premijer Cvetković. - U slučaju da negativni efekti svetskih dešavanja zaprete makroekonomskoj stabilnosti naše zemlje, preduzećemo sve neophodne mere.
* Zašto u aktuelnom rebalansu nema novih mera kojim bi se sprečio uticaj krize?
- Podsticaji privrednih aktivnosti biće, nakon usvojenog rebalansa budžeta, za 2,8 milijardi dinara veći nego do sada. Za program podrške privredi, preko Fonda za razvoj, obezbedili smo dodatnih 650 miliona dinara, a za subvencije privatnim preduzećima za realizaciju direktnih stranih investicija - dodatnih 800 miliona dinara. Namenski krediti za podsticanje proizvodnje i izvoza biće stimulisani sa dopunskih 450 miliona dinara. S obzirom na to da su, u dosadašnjem periodu ove godine, uglavnom potrošena sredstva namenjena podsticaju stanogradnje, kroz program subvencionisanih stambenih kredita za ovu namenu biće dostupno još 300 miliona dinara, dok će za Tranzicioni fond, osnovan za zbrinjavanje onih koji ostaju bez posla, biti dodatno izdvojeno preko 615 miliona dinara.
* Ali, baš iz Vlade se može čuti da su najznačajnije uštede ostvarene na kapitalnim izdacima?
- Najznačajnije uštede će se, zaista, ostvariti na kapitalnim izdacima, ali zbog sporije realizacije velikog broja manjih projekata. Pored toga, smanjeni su troškovi za kamate po osnovu zaduživanja, ali, opet, zbog niže realizacije u odnosu na plan, kao i kod neto pozajmica iz budžeta.
* Šta će se dešavati sa velikim infrastrukturnim projektima?
- Rebalans budžeta ne znači odlaganja ili odustajanja od velikih, infrastrukturnih projekata, kao što su završetak Koridora 10, izgradnja mosta Zemun-Borča, izgradnja stanova na lokaciji nekadašnje kasarne ”Stepa Stepanović”, ili obilaznice oko Beograda.
- Verujem da će usvajanjem rebalansa biti omogućena realizacija aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, čime će se poslati pozitivan signal investitorima da Vlada vodi odgovornu ekonomsku politiku i da će i u narednom periodu obezbediti makroekonomsku stabilnost zemlje.
* Ipak, čini se da se rebalansom predviđa gotovo isključivo ispunjenje socijalnih obaveza države?
- Tačno je da je rebalansom potvrđena socijalna odgovornost Vlade, jer će biti omogućeno, zakonski regulisano, povećanje plata i penzija za 14,7 milijardi dinara, ali i socijalnih davanja za 3,1 milijardu, što je u skladu sa novim Zakonom o socijalnoj zaštiti.
* Obezbeđuju li se, ipak, neka sredstva koja bi omogućila nova zapošljavanja?
- Odlučili smo da rebalansom ne smanjujemo sredstva namenjena za aktivne mere zapošljavanja, kao i subvencije za poljoprivrednu proizvodnju.
* Strana ulaganja u ovoj godini su značajno ispod očekivanja. Ima li najava da bi investitori mogli da povećaju nivo ulaganja?
- U prošloj i ovoj godini, realizovan je ili započet veći broj investicija u privatnom sektoru. Tako će, na primer, krajem godine, kao što je planirano, biti sve spremno da započne proizvodnja 200.000 automobila u novoj fabrici ”Fijata” u Kragujevcu. Ovako veliki projekat neće samo doprineti podizanju tehnološkog nivoa, izvoznim performansama i konkurentnosti Srbije, već će biti i važan signal za dolazak drugih velikih investitora u sektor industrije, agrara, građevinarstva, telekomunikacija i informacionog društva. Takvih najava već ima.
DOZVOLjEN MINUS PO PRAVILIMA
* Mnoge je iznenadila vest da ste se sa MMF dogovorili da Srbija ovu godinu završi sa većim deficitom od planiranog. Da li je to u skladu sa usvojenim fiskalnim pravilima?
- Rebalansom je predviđen deficit od 4,5 odsto bruto društvenog proizvoda na konsolidovanom nivou, što je u skladu sa fiskalnim pravilima. Inače, zakon predviđa koji su to razlozi zbog kojih je moguće povećati deficit. U ovom slučaju, spuštena je procena mogućeg rasta bruto društvenog proizvoda na dva odsto, a što je, automatski, umanjilo moguće prihode, a time i uvećalo deficit.
€
20.09.2011. 21:37
uvek ce biti pobednici i gubitnici, a politika mora da izravnjava to. najveci problrm danas je da zaboravljamo da je realna ekonomija koja postice rast i napredak, a ne finansijski sistemi
@€ - Ali bez stabilnog finansijskog sistema nema ni realne ekonomije
@€ - nije mesto ali vreme jeste za jedniu temu koja je osetljiva, ja planiram i pripremam sastanak sa buducim saradnicima.
Ne dopada mi se . povecane subvencije novi otkazi, a rezultat ulaganja uglavnom nikakav. opet se o zastavi prica u predizbornoj aktivnosti, kao da ta prica nije ispricana pre skoro cetiri godine Pa imam utisak da citam novosti od prosle i pretprosle godine uz obecanja da kad se poveca deficit sve ce da se resi. a mene su naucili da je suficit bolja varijanta. Deficit u budzetu treba zabraniti. pozdrav od Tita 2.
Lek za krizu je još samo dublja kriza. A žrtve su par miliona gradjana Srbije.
Komentari (40)