Restitucija: Naslednicima pola Srbije
05. 09. 2011. u 20:58
Povratak oduzete imovine čekaju potomci bogatih porodica u Srbiji (1). Zahtevaju povratak velelepnih zdanja u centrima Beograda, Novog Sada, Subotice...
Javna rasprava o Zakonu o restituciji koja je u toku oživela je uverenje naslednika velikih nacionalizovanih poseda da će im imovina njihovih predaka uskoro biti vraćena. Većina naslednika očekuje povratak imovine u naturi, a neki od njih planiraju da nastave poslove kojima su se bavili njihovi bogati preci.
- Kada mi država vrati plac pradede Vlade Mitića na Slaviji, gde je postavio temelje prve srpske robne kuće, pokušala bih da sa investitorima sagradim taj objekat i ostvarim njegov san - puna je planova Marija Nikolić, praunuka jednog od najvećih srpskih trgovaca.
Vlada Mitić se kao trgovac doselio u Beograd iz Užica i zakupio kuću u Knez Mihailovoj ulici, koja je s vremenom dobila narodno ime „Mitićeva robna kuća“, mada nije bila u vlasništvu porodice. Kako se Mitić bogatio, tako je ulagao u nekretnine. Supruzi Leposavi u miraz je doneo zgradu sa 24 stana u Gospodar Jovanovoj ulici, a kupio je i plac na Slaviji i udario temelje prve srpske robne kuće. Međutim, rat je sprečio njeno podizanje. Danas ovaj Mitićev plac sa oko 31.000 kvadrata vredi oko 16 miliona evra.
- Komunisti su 1945. mog pradedu Vladu Mitića, kao narodnog neprijatelja koji je „radio u vreme kada su Nemci bili u Beogradu“, osudili na godinu dana prisilnog rada i oduzeli mu svu imovinu. Ostao mu je samo stan u kome je živela porodica Mitić sa još dva „komunistička podstanara“ - priča Marija Nikolić, inače beogradski trgovac.
U Srbiji i inostranstvu ima oko 3.300 naslednika najbogatijih srpskih porodica, koje su sve do 1944. godine držale gotovo polovinu srpske privrede. Njima je 1945, pod vidom borbe protiv buržoazije i saradnika okupatora, nacionalizovana sva imovina.
- Nikada nije napravljen popis te imovine bivših srpskih kapitalista - kaže Dragana Milovanović, osnivač Lige za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava iz Beograda.
Dragana je naslednica imovine Dragomira Milovanovića, njenog dede koji je imao palatu i dve

Pored hiljadu naslednika bogatih Beograđana, i stotinu uglednih Vojvođana čeka na povraćaj imovine. Među njima, najpoznatija je porodica Tanurdžić, čiji je potomak Nikola Tanurdžić iz Novog Sada predsednik Udruženja građana za povraćaj nacionalizovane imovine u Vojvodini. Ovoj porodici oduzeti su palata u centru Novog Sada, „Zvezda film“ i još nekoliko zgrada u vojvođanskoj prestonici.
U Subotici naslednik Gabor Mikloš traži da mu se vrati fabrika bicikala „Partizan“.
Subotički naslednici Vladimir Rajčić i Julijana Skenderović morali su oglasom u medijima da štite svoje vlasništvo nad mlinom „Vagar“ i fabrikom „Meteor“ da ne bi bili prodati.
- Kada je 1948. godine Srbija ukazom nacionalizovala imovinu uglednih trgovaca i lekara, u Vrnjačkoj Banji je oduzeto 27 hotela i pansiona. U međuvremenu, novi biznismeni su podizali privatne hotele i vile, a da starim vlasnicima njihove nisu vraćene. Tako i danas nekada najimućnije banjske porodice Janković, Vlahović, Brđević, Topličić i Sofirović čekaju da im država vrati otete hotele i pansione - posvedočila nam je naslednica hotela Slađana Lazić i član odbora Lige za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava u Vrnjačkoj Banji.
Hotele u Nišu traže članovi porodica Milenković, Spasović i Milovanović. U Smederevu najveći vlasnici nacionalizovane imovine su Zorka i Darko Marjanović, koji imaju tapije od poljoprivrednog kombinata „Godomin“. Čuvenu fabriku vina i vinjaka „Rubin“ iz Kruševca potražuje naslednik Brana Marković. Mirče Kurtović bi, ukoliko bi mu država vratila posede u Mačvi, bio vlasnik zemlje gotovo polovine ovog regiona.
TRGOVAČKI FOND
Jedan od najvećih potražilaca oduzete imovine su naslednici članova Trgovačkog fonda, koji je osnovan 1903. u Beogradu kao osiguravajuće i investiciono društvo sa 3.200 članova i kapitalom od oko 300 miliona dinara. Njegovi članovi su bili najugledniji srpski industrijalci, bankari i trgovci, čija su porodična imena postala pojam srpskog biznisa - Spasić, Bajloni, Vajfert, Mitić, Veljković... Oni su bili najveći vlasnici fabrika, palata i vila u prestonici. Trgovački fond je kupio zemljište i sagradio Palatu Albanija, a potom podigao i zgradu „Nolita“, kao i još tri zdanja na Slaviji - gde je danas zgrada Narodne banke Srbije - otkriva Dragana Milovanović.
Ova zdanja su oduzete Trgovačkom fondu između 1958. i 1962. godine.
REHABILITACIJA, PA RESTITUCIJA
- PodnoŠenje zahteva za povraćaj imovine počelo je 2005. godine, ali je bilo uslovljeno rešenjem o političkoj, odnosno sudskoj rehabilitaciji bivših vlasnika koji su bili osuđivani. Svi politički neosuđivani i slobodni građani mogli su da podnesu zahteve bez ikakvog uslovljavanja - kaže Slađana Lazić, član Lige za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava.
bata
05.09.2011. 21:21
ne znam samo kako misle da vrate svima otetu imovinu...tu naravno nisu samo Srbi.....sta je sa domacim Nemcim,Madjarima,Rumunima i ostalim manjinama.....
@bata - su Srbi.
@bata - Nemcima i Madjarima nece biti nista vraceno zbog naplate ratne stete.Pojedinci i pripadnici tih manjina moraju da shvate da su izgubili rat i pocinili stravicne zlocine.
@bata - Za Banatske Svabe od kojih je preko 90 % bilo u Zloglasnoj SS diviziji Princ Eugen i u drugim jedinicama, imovina je oduzeta po osnovu ucesca u organizovanim zlocinima nad Srbima i nikada im se nista nece vratiti. Za ostale fasiste takodje bez obzira na nacionalnost. Ko u tome nije ucestvovao ima sva prava bez obzira na Nacionalnost.
@bata - Jel je to moguce, preko 90% ???
Komentari (30)