Karađorđevići traže Dedinje
09. 08. 2011. u 20:58
Potomci kraljevske porodice u Srbiji sa nadom očekuju usvajanje Zakona o restituciji. Aleksandar Karađorđević zahteva da dvorski kompleks dobije status privatne imovine
Imovina Karađorđevića opet je u žiži javnosti: dok iz crnogorske opozicione Nove demokratije traže da se dinastiji vrate oduzete vile i imanja u Crnoj Gori, u Beogradu su potpredsednik Vlade Božidar Đelić i princ Aleksandar razgovarali o imovini koju Karađorđevići potražuju u Srbiji. Dogovoreno je da zastupnici prestolonaslednika Aleksandra dostave dodatne komentare na Nacrt zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, koji je trenutno na javnoj raspravi.
- Postoje precizni spiskovi oduzete imovine i oni će biti ponovo podneti nadležnim organima, kako Vlada zahteva, jer je i nama, kao i mnogim građanima Srbije, imovina nelegalno konfiskovana 1947. - kaže za „Novosti“ prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević.
Zadovoljan je, kaže susretom sa potpredsednikom Đelićem. - Ali, videćemo kako će u budućnosti izgledati sam proces povraćaja imovine, jer treba uraditi još dosta toga. Nacrt zakona prvi je korak, ali vrlo važan, koji je napravila Vlada.

Vlada Srbije proletos je donela poseban zakon o dvorskom kompleksu, u kome on ostaje u svojini Republike Srbije i proglašava se kulturnim dobrom od opšteg interesa, ali taj propis u Skupštini Srbije još čeka na usvajanje.
Karađorđevići u Srbiji, ali i u bivšim jugoslovenskim republikama, potražuju sve ono što im je Ukazom Josipa Broza Tita iz 1947. godine konfiskovano, a što su, prema rešenju Srpskog suda Beograda, od kralja Aleksandra na ravne delove nasledili njegovi sinovi Petar Drugi, Tomislav i Andreja.
Pravni naslednik imovine je i knez Pavle, odnosno njegova deca, kneginja Jelisaveta i knez Aleksandar.
Prema državnom popisu imovine, Karađorđevići su u Srbiji u vreme progonstva, imali dvorac Dedinje i Beli dvor u Beogradu, sa ogromnim parkom i šumom. Pripadala im je i dvorska bašta u Rakovici od oko deset hektara, staklenici i zgrade. U Bulevaru kralja Aleksandra, imali su kuću i 14 ari okućnice, a u Krunskoj 7 pomoćne zgrade i 20 ari placa.
Karađorđevićima je pripadala i kuća u Sarajevskoj 7, sa 14 ari zemlje. Bili su i vlasnici vile u Tolstojevoj 2 i oko sto ari zemlje. Lično vlasništvo kneginje Olge na Topčiderskom vencu 6 bila je vila i oko hektar zemlje.
U Topoli i okolini imali su više razbacane imovine, ali manje vrednosti: kuća s dućanom i placem, još jedna kuća s placem, mehana s placem, plac stare mehane, vodenica sa livadom, ciglana, tri vinograda, voćnjak, dve bašte, njive i livade. U Kragujevcu i okolini pripadali su im: dva dela kuće i plac, čair, dućan, šljivici, njive i vinograd.

- Očekujemo da se vrati sve što je oduzeto i što može da se vrati, ili da se nekako nadoknadi. Pravni zastupnici su sve prijavili na osnovu Zakona o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine, sad čekamo zakon.
Sada svoj krov nad glavom u Srbiji, i to privremeni, pored Aleksandra Karađorđevića i njegove porodice, ima samo Linda Karađorđević, supruga pokojnog princa Tomislava, koji je i preminuo i sahranjen na Oplencu. Njoj je dodeljena prostrana vila na Senjaku, ali samo na korišćenje.
Kneginja Jelisaveta, kćerka kneza Pavla Karađorđevića, podstanar je u Beogradu, iako je pravni vlasnik vile „Crnogorke“ na Dedinju. Svi ostali Karađorđevići, kada su u Srbiji, borave u hotelima.
UJEDINJENI
Na pitanje „Novosti“ koga je sve zastupao u razgovoru sa potpredsednikom Đelićem, prestolonaslednik kaže:
- Moja porodica potpuno je ujedinjena, kao i svi građani kojima je imovina oduzeta posle Drugog svetskog rata.
PRAVNI NASLEDNICI
- Naslednici su svi biološki potomci kralja Aleksandra i kraljice Marije - kaže Dragoljub Acović. - Pojedinačni odnos između njih i njihovih naslednika zakonom je regulisan.
Zakonski naslednici su prestolonaslednik Aleksandar i pravni sledbenici prinčeva Tomislava i Andreje Karađorđevića. Na osnovu toga prestolonaslednik ima pravo starešinstva, rečeno nam je u Kraljevskom dvoru.
Pravni naslednik je i knez Pavle, odnosno njegova deca kneginja Jelisaveta i knez Aleksandar.
POSEBAN ZAKON
DVORSKI kompleks na Dedinju izuzet je iz Zakona o restituciji, ali u skupštinskoj proceduri od aprila čeka poseban propis o ovom zdanju. Tekst predviđa da se velelepno zdanje besplatno i dugoročno ustupi porodici princa Aleksandra Karađorđevića, a da iz državnog budžeta ide novac za obezbeđenje, struju, vodu, održavanje parkova i šuma, restauraciju zdanja...
Ipak, u okviru vlasti nema sloge oko usvajanja ovog propisa. Deo poslanika ne želi da Karađorđevići koriste kompleks, a da ne daju ni dinara za kiriju i navode da Srbija nije monarhija. Zbog nesuglasica, propis će do daljeg biti u fioci i ne zna se kada bi mogao biti usvojen. Inače, za održavanje dvora iz budžetske kase potrošeno je 445 miliona dinara.
ZADUŽBINA NA OPLENCU
Jedino je Zadužbina kralja Petra Prvog na Oplencu sada u vlasništvu porodice Karađorđević. Registrovana je kao udruženje građana, koje, iako je kulturna ustanova, ne dobija dotaciju države.
Sutra: Imovina u bivšoj Jugoslaviji
Antirojalista
09.08.2011. 21:16
Koji materijalista ,vratio se da pokupi sta moze
@Antirojalista - Treba da im se vrati sve što im je uzeto, i čak da im se nadoknadi šteta.Vratio se da začuva šta može. Mi smo bili gospoda dok je bila monarhija. Sada smo bagra. Kupimo otimamo ni reda ni rada.
Па вратите им али нека сами одржавају двор онда. И овако живе на нашој грбини већ колико ?
@Vesperzijan1 - A nije vam smetalo što je Tito 50 godina jahao po srbima i posle rata pobio sve kvalitetne srbe? A tek njegove silne vile koje su gradjene godinama i u koje nekad nije ušao, pa opet o toršku srbije? Crkva na Oplencu je izgrađena od para koje je još Karađorđe ostavio. E moji srbi, uvek bolji svi drugi od nas samih.
@Vesperzijan1 - Da njegov predak,kukavicki nije pobegao i ostavio narod na milost okupatoru,ni Tito ne bi mogao da odradi to sto je uradio.Za to vreme njegov predak se provodio po belosvetskim kockarnicama,normalno zlatom koje je pokrao od naroda.
Komentari (92)