Sabor SPC: Odluka o dolasku Pape
14. 05. 2011. u 20:57
Poglavar Rimokatoličke crkve posetiće Srbiju samo ako se složi SPC. Nije tajna da u episkopatu sede vladike koje su oštri protivnici posete
POGLAVAR Rimokatoličke crkve posetiće Srbiju samo ukoliko njegov dolazak podrži Srpska pravoslavna crkva. Stav Vatikana je da papa države u kojima su katolici manjina posećuje isključivo uz saglasnost većinske crkve. Odgovor na pitanje da li će Benedikt Šesnaesti doputovati u Niš na proslavu 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta biće poznat posle prolećnog zasedanja Svetog arhijerejskog Sabora SPC, koje u ponedeljak počinje u Beogradu.
Iako se dnevni red Sabora određuje na početku zasedanja, gotovo je sigurno da će crkveni arhijereji u danima koji su pred nama razmatrati i poziv papi Benediktu da poseti Srbiju. Ovo je poslednjih meseci nekoliko puta potvrdio u javnim istupima i patrijarh srpski Irinej.
- Pitanje dolaska pape u Srbiju odavno je predmet naših razgovora - stav je poglavara SPC. - Za njegov poziv ima dosta opravdanja i pristalica, ali i protivnika. Svečanost u Nišu biće izuzetna prilika da se obeleži 17 vekova od donošenja Milanskog edikta cara Konstantina. To bi bila dobra prilika da se na jednom mestu okupe predstavnici svih hrišćanskih zajednica, prilika da se objektivno analizira minula prošlost i sagleda put u budućnost.
Srpski prvojerarh, još kao vladika niški, isticao je svoje uverenje da bi papin dolazak doprineo približavanju pravoslavaca i katolika i boljim odnosima među njima. Niko, međutim, nema odgovor na pitanje da li će takvo raspoloženje prema Svetoj stolici biti većinsko među episkopima, koji će okupljeni na Saboru, biti jedini ovlašćeni da pozivnicu upute na vatikansku adresu. A nije tajna da u episkopatu sede vladike koje su oštri protivnici ne samo papine posete, već i politici ekumenizma.
Među razlozima što deo SPC ne gleda blagonaklono na dolazak pape jeste, između ostalog, neslavna uloga katoličkih sveštenika u genocidu ustaških vlasti nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Pored višedecenijskog ćutanja o tome, spominje se i moguća odgovornost Vatikana u događajima razbijanja Jugoslavije. Odijum prema papi u „tvrđim“ strujama u pravoslavlju, ma koliko neverovatno zvučalo, stvara i krstaško osvajanje Vizantije 1204. godine.
Da se o dolasku poglavara Rimokatoličke crkve trenutno može govoriti samo sa debelom rezervom smatra profesor Bogoslovskog fakulteta u penziji Dimitrije Kalezić. Prema njegovim rečima, njegov dolazak zavisi od protokola i forme u kojoj bude pozvan.
- O dolasku poglavara SPC već godinama puno se govori - objašnjava Kalezić. - Benedikt Šesnaesti može da dođe u posetu svojim vernicima, na šta ima puno pravo. On to može učiniti i kao šef jedne suverene države koji posećuje drugu. U trećem slučaju, on bi mogao da doputuje kao poglavar jedne crkve, koga poziva druga - u ovom slučaju SPC.
Ukoliko se poseta pape, prema Kalezićevim rečima, uporedi sa dolaskom poglavara neke od pravoslavnih crkava, ona će svakako biti nedorečena. Razlog za to je izostajanje zajedničke liturgije, zbog razlika koje postoje u istočnom i zapadnom hrišćanstvu.
Raspravljajući o tome treba li pozivno pismo poslati na Trg svetog Pavla, srpski episkopi će se verovatno setiti prethodnih poziva upućenih Svetoj stolici, doduše od svetovnih vlasti.
POMALO je zaboravljeno da je papa već boravio na srpskoj zemlji. U okviru posete Bosni i Hercegovini 2003. godine Jovan Pavle Drugi je obišao Banjaluku. To je bio trenutak kada je srpski patrijarh bio najbliži papi, a susret je za malo izostao. Centralna proslava održana je u samostanu Petrićevac, odakle su ustaše u februaru 1942. godine krenule u pokolj nad Srbima u selima Drakulić, Motike i Šargović. Zbog toga je pokojni patrijarh Pavle u poslednji čas odustao od puta u Banjaluku.
Ideju da se papa pozove u Srbiju prvi je „potegao“ nekadašnji prvi čovek državne zajednice SCG Svetozar Marović tokom svoje posete Vatikanu 2003. godine. Tada se pominjala mogućnost da papa, kao šef države, poseti Beograd. Poziv papi zaokupljao je domaću javnost i kada je u Rimu boravio predsednik Boris Tadić 2005. ali i 2010. godine.
Čvrst stav Svete stolice da neće priznati nezavisnost Kosova učinio je da se iz Beograda često čuje da „Srbija želi najbolje odnose sa Vatikanom, ali da se u odnose dve crkve ne treba mešati“.
Veliku ulogu u vaganju srpskih arhijereja da li će pozvati Benedikta Šesnaestog ima i stav ostalih pravoslavnih crkava, naročito Ruske. Moskva, uprkos blagonaklonoj retorici, ima otklon prema politici Vatikana. Zbog toga se u crkvenim krugovim često čuje da će se poglavar SPC sa papom Racingerom sresti tek pošto to učini moskovski patrijarh Kiril.
Upućeni u zbivanja u SPC navode i da je jedan od zadataka mitropolita volokolamskog Ilariona Alfejeva (koji obavlja dužnost ministra spoljnih poslova Ruske crkve), koji je nedavno posetio Srbiju, bio i da prenese neslaganje Moskve sa pozivom papi.
„Gola“ najava da bi rimski poglavar mogao da za dve godine zakorači na srpsko tlo najviše raduje samo katolike u Srbiji. Oni su pomalo nezadovoljni što su među retkima u Evropi kojima nije pružena prilika da ugoste svog poglavara.
U Beogradskoj nadbiskupiji podsećaju da su katolici Srbije, Crne Gore i Makedonije pre tačno dve godine pozvali papu da ih poseti.
- On ima pravo da poseti svoje vernike svuda u svetu, a naša želja je da se to dogodi i u Srbiji - kaže Milutin Novaković, potrparol Nadbiskupije. - Primetno je da iz SPC u poslednje vreme dolaze tonovi koji daju osnova da se nadamo da će doći do ove posete. Stanovište Vatikana je, međutim, da papa dolazi u posetu samo uz dobrodošlicu većinske crkve, i to je odgovor zašto neće doći u svojstvu šefa države.
Драган С
14.05.2011. 21:23
Цитираћу нашег упокојеног патријарха Павла- ДОБРО НАМ НЕ ДОШАО!
@Драган С - Dragane, svaka Vama cast!! Kratko, jasno, sazeto i ISPRAVNO!!! Potpisujem Vas komentar!!! Pozdrav.
Evo prilike da vidimo koliko je ko koga "zaduzio" ???
sta li ce nam on u Srbiji??
@nikola plastika - A sta li ce nam tek antihristi (citaj - nekrsti)?Ali, jedan od razloga bi mogao biti i taj sto se pored Konstantina koji se rodio, eto bas kod nas, jos mnogo rimskih najvecih vladara rodilo tu. Sta cemo kad se kod nas rodilo vise rimskih vladara, nego tamo kod njih.I kao sto rece neko iz teksta povise, dovedimo se u pamet, jer hriscanstvo ima mnogo spoljnih neprijatelja.
Komentari (36)