Beograd: Lebdeći grad nauke

V. M. - I. M.

12. 05. 2011. u 20:57

Poznati austrijski arhitekta projektovao Centar za nauku koji uskoro počinje da se gradi u Beogradu. Volgang Čapeler: Zamišljen kao građevina koja prkosi gravitaciji

BUDUĆI centar za promociju nauke, koji će se uskoro izgraditi, postaće, verujem, jedan od simbola Beograda. Ova građevina je jedinstvena jer spaja nauku, umetnost, obrazovanje i arhitekturu.

Ovako je po dolasku u Beograd u četvrtak za „Novosti“ komentarisao projekat po kome će se zidati ovaj centar, njegov autor, austrijski arhitekta Volfgang Čapeler. On je u srpsku prestonicu stigao neposredno pred otvaranje izložbe više od 200 radova pristiglih na prošlogodišnji konkurs na kome je pobedio, a koji je bio najveći arhitektonski kongres održan lane u Evropi.

A osim Čapelerovog rešenja, iz 47 zemalja stigla su još 232 projekta. Arhitekte su se utrkivale ko će inventivnije i funkcionalnije da osmisli prostor namenjen centru u kome deca iz cele Srbije treba da zavole nauku. Svi su od četvrtka izloženi na Kalemegdanu. A pobedničko idejno rešenje moći će u budućnosti da se vidi i u Novom Beogradu, gde bi gradnja, prema ranijim najavama, trebalo da počne ove godine.

Projekat za gradnju centra pokrenulo je bivše Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj, a sredstva su obezbeđena kreditom Evropske banke za razvoj. Vrednost svih radova na ovom centru je 20 miliona evra.

KONKURS ZA
POPULARNO IME
CENTAR za promociju nauke raspisao je konkurs za sopstveno brendiranje. Ponude treba da se dostave do 23. maja, a svi detalji konkursa objavljeni su na njnjnj.cpn.rs. Ponuda mora da sadrži sve elemente brendiranja, kao što su „popularno ime“ i grafičko rešenje vizuelnog identiteta. Nagrada za pobednika je 500.000 dinara, za drugo mesto 300.000 i za treće 200.000 dinara.

Građevina koja će nići na Novom Beogradu po projektu Volfganga Čapelera nalik je svemirskom brodu koji se priprema za prizemljenje. Objekat kao da lebdi iznad zemlje, a zapravo ga drže tanke, ali čvrste čelične konstrukcije. Providnim liftovima stiže se do prostora „ni na nebu, ni na zemlji“.

- Mislim da je najznačajniji aspekt mog rada optimizam koji iz njega provejava. To je jedan lebdeći grad, nezavisan je od težine, prkosi gravitaciji - kaže Čapeler.

Dodaje i da je interesantno što je u blizini Fakulteta dramskih umetnosti, tako da će ovaj kraj postati jedinstven umetničko-naučni kraj.

- Želeli smo da napravimo nešto zaista posebno i nadam se da smo u tome uspeli - otkriva austrijski arhitekta.

Centar će biti podeljen na postavke velikim naučnicima, laboratorije u kojima će učenici, ali i stariji posetioci moći će da učestvuju u eksperimentima. U centru će posetioci nauku upoznati uživo, a ne kao monotone muzejske eksponate. Na vrhu zgrade, u džinovskoj kugli, posetioci će moći da „dotaknu“ nebo. Tu će biti smešten planetarijum.

Prema najavama uprave, Centar će biti prozor u budućnost, i to kroz stalne i privremene postavke, dečji naučni klub, laboratorije, auditorijume, planetarijum, naučni bioskop, naučni vrt, kroz predavanja, eksperimente, demonstracije,

Prvi posetioci trebalo bi da zavire u čudesni svet nauke već dogodine.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (12)

Nina

12.05.2011. 21:19

Grade Djelicev cardak ni na zemlji ni na nebu, za popularizaciju nauke koja ne postoji, i to za novac prezaduzene drzave. Da nije tuzno, bilo bi msesno.

Imamo mi svoje arhitekte!

12.05.2011. 21:33

Kao da mi nemamo svoje vrhunske arhitekte da Srbiji daju pecat i doprinos! Da li vas nije sramota pred jednim slavnim Stojanom Maksimovicem, koji je projektovao Sava centar i Hotel Interkontinental Beograd, restoran Ušće i citav niz izvedenih objekata koji su kulturno dobro Beograda. Potrazite ga, pitajte njegove kolege zasto ovaj genije ne moze da radi u svom gradu i svojoj zemlji, sram vas bilo.

soko

12.05.2011. 21:38

Šta će nama takvo čudo u Beogradu i ko će u njemu raditi, kad nam mladi odoše u beli svet da traže posao koji ovde ne mogu da nađu, a i neće moći uskoro da nađu, jer nas - krizom i sankcijama uništene matorce, teraju da radimo sve duže, pa pravo u zemlju...

Dragan

13.05.2011. 08:39

@soko - Da ste rekli "Šta će nama Avalski toranj?", pa da i razumem. A, kada neko kritikuje ulaganje u nauku i obrazovanje (kakvo god bilo to ulaganje), to teško mogu da razumem. Ovu zemlju izjeda šund, kič i neobrazovanje i još mnogo toga.

Србенда

13.05.2011. 07:53

Колико меркалија може да поднесе ова ваша глупост са све људима у њој? Испод поставите штандове за народну кухињу да Срби не стоје на киши. Отворите горе и музеј! Чуј наука и уметност, како се тога НАСА није сетила?

SmrkSmrk

13.05.2011. 10:38

@Србенда - Mislim da je najznačajniji aspekt mog rada optimizam koji iz njega provejava. To je jedan lebdeći grad, nezavisan je od težine, prkosi gravitaciji - kaže Čapeler. Ovaj je definitivno odlepio. Meni se cini da je u pitanju neko predpranje novca u ves masini. Dok dodje do centrifuge nece biti ni novca ni ves masine a ostace 'lebdeci grad' na staklenim nozicama. c-cc-c-cc-c

Violeta

13.05.2011. 07:53

Divna vest, a pre svega pametno! Konacno da ova nasa Srbija, "izmucena" od izgradnje besmislenih trznih centara i drugih "novokomonovanih" nakaradnih gradjevina, dobije naucni centar. Uostalom, zitelji Srbije su osvedoceno skloni nauci i umetnosti, a kao takvi veoma priznati sirom sveta. Ne treba da nas brine ko ce raditi u ovakvom "velicanstvenom hramu", vec hoce li biti dovoljno radnih mesta za sve nas i nase mlade narastaje koji svakim danom postizu sve briljantnije razultate! Nauka - napred!

sky

13.05.2011. 11:57

@Violeta - A koga cemo da "stavimo" u taj leteci cardak?? Ili je zadatak istog samo da lebdi i prkosi gravitaciji??

Pavle

13.05.2011. 08:31

Pravljenje ovog centra je zlocin prema srpskoj nauci. Kome se promovise nauka? Koji je cilj promocije nauke?Umesto da se od tih para koje ce se upucati u izgradnju besmislenog objekta plate vrhunski uslovi za rad nekom broju mladih naucnika, kako bi ostali ovde, pare se upucavaju gradjevinskoj industriji i oglasavacima. Placa se brendiranje, glupost u Uscu, placaju se reklame. Kada bolje razmislim, jasno je ko su vlasnici oglasavackih firmi, gradjevinara.

bg

13.05.2011. 09:15

Sa ovim necemo da dotaknemo nebo nego dno jer ovaj simbol beograda opet ide preko grbace cele Srbije.Sjasite bre vise i ne cudite se zasto vas svi mrze.Novci su u pitanju

Nikola

13.05.2011. 09:43

Nekad su nasi odlazili na "privremeni rad u inostranstvu". Danas, ko jednom ode, taj se ne vraca vise.