Pola miliona ljudi gladuje
11. 01. 2011. u 20:56
Savetnik predsednika za socijalna pitanja prof. dr Gordana Matković: Broj siromašnih povećao se za 20 odsto u krizi, a 120.000 dece nema ni mleko
KADA se poređaju jedna do druge, brojke vezane za siromaštvo i standard u Srbiji zvuče alarmantno: oko 650.000 ljudi je ispod ili na granici siromaštva, gotovo 600.000 nema posao, što je za 140.000 više nego na početku krize. U prošloj godini je bilo preko 100.000 više onih koji žive ispod linije siromaštva nego u 2009, čak i među visokoobrazovanima ima 1,7 odsto siromašnih.
- Siromaštvo se povećava od 2009. Prema prvim procenama, još više se povećalo prošle godine. Prema procenama za prvu polovinu 2010. godine, 650.000 ljudi ne može da zadovolji ni najosnovnije potrebe - kaže Gordana Matković, savetnica predsednika Srbije za socijalna pitanja i direktor studija socijalne politike u Centru za liberalno-demokratske studije.
* Šta to znači - da nemaju ni za hleb?
- Kada se računa apsolutno siromaštvo, uzimaju se kriterijumi Svetske zdravstvene organizacije, u smislu neophodne minimalne potrošnje hrane. Potreban broj kalorija "pretvara se" u novac, i na to se dodaju minimalni troškovi za komunalije i higijenu. Govoreći u novcu, to je oko 8.000 dinara za jednočlano domaćinstvo mesečno, odnosno manje od 22.000 dinara za četvoročlano. Svi koji troše manje od toga, spadaju u kategoriju siromašnih. Na tu brojku dodaje se i oko 250.000 ljudi koji jedva zadovoljavaju osnovne potrebe i vrlo lako mogu da padnu "ispod crte", što se desilo 2010.
* KAKO tumačite podatke da je najmanje siromašna etnička grupa Mađara, a najsiromašniji su Romi?
- Analize po etničkim grupama se rade da bi se videlo koje su grupe marginalizovane iz etničkih razloga. Romi su sigurno u daleko najtežoj situaciji, što nije slučaj samo u Srbiji. Što se tiče Mađara, oni naprosto žive u onim krajevima zemlje koji su tradicionalno manje siromašni. Fokus države bi trebalo da bude na pomoći Romima.
* Koliko vam alarmantno zvuči više od 100.000 novosiromašnih?
- Naravno da je brojka velika jer se broj siromašnih povećao za 20 odsto tokom krize. Neformalna ekonomija, u kojoj je mnogo njih imalo osnovne ili dodatne prihode, s krizom je stala. Građevina i poljoprivreda, gde su radili "na crno", su se odmah našle na udaru. Smanjila se i solidarnost.
* Ko je najsiromašniji?
- Kao i pre, to je seosko stanovništvo, manje obrazovani, nezaposleni, stariji od 65, deca do 14 godina i višečlane porodice. Broj siromašnih se od 2002. do 2007. prepolovio, i smanjivao se najbrže baš u tim grupama. Ali, one su se, s krizom, kao najosteljivije, opet našle "na meti". Da bi sada preživeli, dodatno su smanjili troškove, neki ne plaćaju struju ili komunalije, greju se skupljajući ogrev, hrane se iz svojih baštica...
* Koji je najmanji iznos novca sa kojim neko u Srbiji može da živi?
- Ako porodica nema prihode i živi od socijalne pomoći, ona od države dobija materijalno obezbeđenje od desetak hiljada i dečji dodatak po detetu od 2.000 dinara. Ali ima i onih koji se ne prijavljuju ili ne mogu da se prijave za socijalnu pomoć. Neki nemaju dokumenta, što je često slučaj sa Romima sa Kosova ili onima koji su vraćeni u procesu readmisije. Ima i starih u selima koji nemaju nikakvu penziju, samo okućnicu. Dosta je starih koji ne ostvaruju pravo na pomoć države, jer imaju imovinu koju ne žele da stave pod hipoteku, ili decu koja bi po zakonu trebalo da ih izdržavaju, ali to ne čine.
* HOĆE li biti produženja radnog veka?
- Životni vek se produžava i kvalitet života u starosti je sve bolji, pa je normalno da se radi duže. Ipak, ne mislim da je realno da se do 2020. poveća starosna granica preko 65 godina. To ne znači da mladi neće moći da se zaposle, jer to nije direktno povezano. Mnogo ozbiljniji problem su oni od 55 godina koji u tranziciji ostaju bez posla.
* Znači, stari su najsiromašniji u Srbiji?
- Samo stariji od 65 godina koji nemaju penziju. Kod onih koji imaju penziju, ugroženi su porodični i poljoprivredni penzioneri, ali ostali su manje siromašni od proseka.
* A šta je sa decom? Kako ona žive, čega sve moraju da se odreknu?
- Ona ne samo da nemaju igračke ili knjige za školu, niti mogućnost da bilo gde izađu, već su navikla na ishranu bez slatkiša, sokova, sladoleda, voća, mesa, pa čak i mleka. Njihovi roditelji se maksimalno odriču da bi ona imala bilo šta. Nose staru i iznošenu odeću, nemaju za užinu. Njih, otprilike, ima oko 120.000, što je više od petine ukupno siromašnih.
* Prošle godine smo, osim Ukrajine, imali najveću inflaciju. Verujete li da će ove godine biti drugačije?
- To nije pitanje verovanja, već odluke. Recimo da verujem da bi takva odluka trebalo da bude doneta.
* Očekujete li da se broj siromašnih smanji?
- Dva su momenta koja ukazuju da bi moglo doći do stagnacije siromaštva u 2011. Prvi je da se zaustavio porast nezaposlenosti, a drugi je predlog novog zakona o socijalnoj zaštiti, koji bi trebalo da dovede do značajnijeg povećanja broja korisnika i povećanja davanja. Očekuje se i povećanje plata i penzija.
* Ministar Ljajić je nedavno izjavio da bi vladajuće stranke mogle zbog bede da plate ceh na izborima?
- Osnovno pitanje je da li ljudi mogu da procene kako bi se neko drugi, da je bio na vlasti u uslovima ovakve krize, sa njom izborio. To je pitanje zrelosti biračkog tela i mislim da bi bilo važno da ljudi pokušaju da procene razumom, iako u situacijama praznih stomaka često preovlađuju emocije.
* Koliko vlasti može da pomogne strategija "Srbija 2020"?
- Ne doživljavam tu strategiju kao predizborni dokument. Planiranje i strategije su normalni za svaku porodicu, firmu, državu... Dokument je rađen po ugledu na strategiju "Evropa 2020."
* Strategija planira da se stopa siromaštva sa 17 spusti na 14 odsto. Koliko je to realno?
- Reč je o relativnom siromaštvu - odnosno o ljudima koji imaju manje od onoga što je tipično za njihovu zemlju. U obzir smo uzeli stope relativnog siromaštva koje predviđa Evropa, ali smo istakli da je nama prioritet smanjenje apsolutnog siromaštva. Da bi se siromaštvo smanjilo, potrebno je da imamo investicije i pokrenemo privredu, ali i da vodimo odgovornu socijalnu politiku koja neće dozvoliti da se nejednakosti povećavaju.
Milovan S
11.01.2011. 21:16
- Stotinak hiljada dece nema sta da jede a ovde se planira formiranje nekakve policije za napustene pse i macke...- Ogromne pare su date i daju se za promociju kojekakvih marginalnih grupa i njihove 'parade' a sve vise prilicno starih ljudi prosi po Beogradu,- Zadnjih meseci je bilo vise tekstova o smrti starijih i/ili nemocnih ljudi a uzrok smrti su glad i teska beda...- Krajnje je vreme da se povecaju uvredljivo male 'najnize' penzije i svasocijalna davanja.- Velika sramota za drzavu :(
@Milovan S - Ako pola miliona ljudi gladuje vlada treba da pada. Prvo i osnovno pitanje svake vlade treba da bude da prehrani narod. Ako ne moze treba da pada. Srbija je nekada imala Knjaza Milosa koji je izvrsio najposteniju privrednu reformu u svetskoj istoriji gde je svakom srbinu dao zemlju da moze da se hraniI. Neka i ova vlada smisli nesto . Prvi bi zadatak trebao da im bude da ljudi prezive. Ako to ne mogu da postignu neka idu.
Tadicev savetnik za socijalna pitanja daje optimisticke prognoze za smanjene siromastva u 2011!!! Evo samo da odem do ogledala imam utisak da mi nesto raste ne celu. ..odmah se vracam...Muuu. muuu..paz.mu..nja,od ovoga.. mu mu, rastu rogovi mu..mu..
Redovno pojavljivanje u medijima na svakih xx dana.
Obaveštavam gospođu predsednikovu savetnicu da je od njene izjave Novostima, do danas, broj nezaposlenih, prema zvaničnoj statistici, povećan na 729000, što je za 129000 više od brojke kojom ona manipuliše. Mislim da treba utvrditi razloge tako alarmantnog povećanja za par dana i sa osmehom i optimizmom reći narodu da to nije ništa. Gebelsova propaganda je dečija igra u odnosu na ovo što trenutna vlast čini.
Komentari (28)