„Ofanziva“ vojne industrije na dolare

Rade Dragović

20. 11. 2010. u 20:58

Za tri godine domaća namenska industrija izvezla proizvode i zaključila poslove vredne 1,2 milijarde dolara. Izgradnje fabrika na severu Afrike

POSLEDNJI ugovor srpske odbrambene industrije, vredan blizu 400 miliona dolara, svrstaće Srbiju u sam vrh svetskih izvoznika naoružanja, vojne opreme, ali i znanja i inženjeringa. To će obezbediti višegodišnji posao za nekoliko hiljada zaposlenih radnika u ovom sektoru, a vrednost izvoza vojne industrije za poslednje tri godine podići će na 1,2 milijarde dolara.

Prema odredbama ovog ugovora, za koji će garantovati država, preduzeća iz Srbije učestvovaće u izgradnji tri vojne fabrike na severu Afrike. Nosioci posla biće „Jugoimport SDPR“, valjevski „Krušik“ i „Sloboda“ iz Čačka. Izrada projekta trebalo bi da počne ovih dana, a odlazak prvih stručnjaka iz Srbije planiran je za 2012. godinu.

Ministar odbrane Dragan Šutanovac za „Novosti“ kaže da će u posao biti uključeno i užičko preduzeće „Prvi partizan“, Tehničko-remontni zavod iz Kragujevca, kao i više drugih firmi iz Srbije.

- Ovaj ugovor izuzetno je značajan jer ne predviđa samo golu trgovinu, već podrazumeva i prodaju znanja i transfer tehnologija - objašnjava Šutanovac. - Poslednji sličan posao naša zemlja je zaključila još osamdesetih godina. Posebna korist od ovakvih ugovora je što oni obezbeđuju trajnu vezu srpske odbrambene industrije i partnera iz inostranstva, koje ćemo ubuduće redovno snabdevati određenim proizvodima i tako upošljavati kapacitete i domaću radnu snagu.

Ministar odbrane naglašava da je ovaj posao kruna višegodišnjih napora sistema odbrane da podigne domaću namensku industriju, koja je devedesetih bila na rubu propasti. Zahvaljujući ovim naporima, sve fabrike namenske industrije, osim „Zastave oružja“, našle su put do tržišta u svetu.

- Srbija trenutno izvozi od Malezije do Kanade i tako zauzima mesto najmanje zemlje među najvećim izvoznicima proizvoda vojne industrije - podseća Šutanovac. - U planu je još nekoliko ugovora koji će se ticati vojne medicine, ali i remonta tenkova, koji su stranim kupcima prodati pre više decenija. Nastavićemo da radimo na jačanju namenske industrije koja je izvozno orijentisana i koja doprinosi smanjivanju spoljnotrgovinskog deficita države.

Ugovor o izgradnji vojnih fabrika u Africi poslednji je uspeh srpske namenske industrije u svetu. Tokom 2009. Srbija je inostranstvu prodala naoružanja i vojne opreme u vrednosti oko 300 miliona dolara, a dogovoreni su i novi poslovi u vrednosti od 500 miliona dolara.

IZVOZNICI
GRUBE procene kažu da se izvozom naoružanja i vojne opreme iz Srbije bavi više od stotinu kompanija. Najveći izvoznik je državno preduzeće „Jugoimport SDPR“, a još šest državnih fabrika ima dozvolu da trguje ovom robom. Procedura za promet naoružanja je izuzetno komplikovana i zahteva niz dozvola, koje izdaje nekoliko ministarstava.

Među najvećim partnerima Srbije u ovoj oblasti je Irak, sa kojim su tokom tri godine zaključena dva velika ugovora vredna više od 330 miliona dolara. Među starim saradnicima, još iz vremena stare Jugoslavije su i Alžir, Libija, Egipat, kao i ostale zemlje Bliskog istoka, ali i neke egzotične - Malezija, Bangladeš i Vijetnam.

Na poseban odjek u domaćoj javnosti naišao je dogovor o izgradnji vojne bolnice u Tripoliju, po uzoru na našu Vojnomedicinsku akademiju. U njenoj izgradnji, pored sistema odbrane, biće angažovan i deo domaće građevinske operative.

Proizvođači polažu velike nade u oklopno vozilo „lazar“, o čijoj prodaji preduzeće „Jugoimport SDPR“ pregovara na više stranih tržišta. Značajna stavka ugovora sa Irakom je isporuka 20 školskih aviona „lasta“, koji se sklapaju u pančevačkoj „Utvi“. Izvozni adut je i protivoklopni sistem „bumbar“, koji se od zemalja regiona proizvodi samo u Srbiji.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu odbrane, namenska industrija, i pored rezultata koje postiže, još nije bez problema. Većina njih posledica je ekonomskih sankcija, kada je prozivodnja gotovo zamrla, ali i razaranja iz 1999. godine. To je prouzrokovalo gubitak kupaca, loše poslovanje, ali i izgubljen korak sa napredovanjem tehnologije. Zbog toga fabrike i danas kubure sa lošim mašinama i zastarelom opremom.

PROIZVOĐAČI
NAJVEĆI deo municije namenjen izvozu proizvodi se u užičkoj fabrici „Prvi partizan“ i valjevskom „Krušiku“. „Milan Blagojević“ iz Lučana pravi razne vrste baruta i punjenja za artiljerijska oruđa. Među većim proizvođačima su i čačanska „Sloboda“, koja se sve više okreće remontu i održavanju municije, kao i „Zastava oružje“, prepoznatljiva po izradi pušaka, mitraljeza, bacača granata, pa i - topova. Ova industrija zapošljava oko 20.000 ljudi.

OBNOVA “KRUŠIKA“

SRBIJA će posle više od dve decenije dobiti vojnu fabriku. Kako najavljuje ministar odbrane Dragan Šutanovac, polovinom decembra trebalo bi da bude otvorena kovačnica u holding kompaniji „Krušik“ iz Valjeva. Ova fabrika teško je postradala za vreme NATO bombardovanja, a danas zapošljava oko 1.500 radnika. Prošle godine primljeno je i 20 mladih inženjera.

Da izgradnja vojnih fabrika na severu Afrike predstavlja svojevrsnu prekretnicu u radu ovog preduzeća, smatra i Jovan Davidović, generalni direktor „Krušika“. Kako kaže, ne samo finansijski, već i zbog toga što će kompletna tehnologija „Krušika“ biti primenjena u tim fabrikama.

- Transfer tehnologije znači da u tri fabrike na severu Afrike neće biti nijednog dela, čak ni onog najmanjeg, u čijem osmišljavanju i konstruisanju nisu učestvovali stručnjaci „Krušika“. To je veoma veliko priznanje našoj firmi, koja ima izuzetno dugu tradiciju u namenskoj, vojnoj industriji, i našim stručnjacima iz raznih oblasti - kaže Davidović. (B. P.)

NEMA KRIZE

SVETSKA ekonomska kriza izgleda nije ni dodirnula fabrikante oružja u svetu. Vodeća petorka proizvođača - SAD, Rusija, Nemačka, Francuska i Velika Britanija, koja proizvodi za ceo svet 76 odsto potrebnog naoružanja, zadovoljno trlja ruke. Prema švedskom institutu za mirovna istraživanja SIPRI, godišnji vojni budžeti zemalja uvoznica usred krize povećani su sa 1,3 na 1,55 biliona dolara!

Najdrastičniji primer povećanja izdataka za oružje usred krize i gladi je Afrika, čije su zemlje, u proseku, povećale ove izdatke u budžetu u kriznoj godini sa prethodnih šest na sedam odsto! Najveći kupci naoružanja u svetu su Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Grčka i Izrael.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Djole

21.11.2010. 10:55

@coban - Kad se nesto radi onda se cuvaju fotelje, a kada se ne radi onda ih treba smeniti!!! Nisam ljubitelj trenutne vlasti, ali vas kriticare-besposlicare najvise mrzim...

filipo

21.11.2010. 00:44

E pa bas genijalno. U grani industrije koja uvek donosi profit secete korene nasim radnicima gradeci fabrike po inostranstvu i zaposljavajuci druge. A sta je sa nasim radnicima? Izvozite pamet, obucavate druge da nas sto pre otkace cim nesto malo nauce. U kratkom vremenskom periodu ste MOZDA u pravu, a sta kasnije? Ne mislite na buducnost i na sledeca pokolenja.