Pamet beži preko bare
06. 11. 2010. u 20:53
Polovina naučnika otišla iz Srbije zbog loših uslova i niskih primanja. U SAD 6.000 naših istraživača
SVAKI peti naučnik razmišlja o odlasku iz zemlje. Među njima je skoro polovina mlađa od 35 godina. Pamet odlazi iz zemlje, a kao najčešće razloge naučnici navode loše uslove za rad, nerešeno stambeno pitanje i niska primanja.
Ovo su rezultati poslednje ankete među naučnicima koju je sprovelo Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj.
ŠKOLOVANJE magistra i doktora nauka državu košta desetine hiljada evra. Ni iznosi koje država izdvoji do nečije fakultetske diplome nisu mnogo manji. Na svima koji su u Srbiji završili škole, a posle otišli u inostrastvo, država je, dakle, izgubila milijarde evra.
Još više zabrinjava podatak da koliko imamo naučnika u državi, toliko ih živi i u inostranstvu. Ovakve procene iznosi Vladimir Grečić, autor upravo objavljene knjige „Naučna dijaspora“, u izdanju Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
- Samo u Sjedinjenim Američkim Državama živi i radi blizu 6.000 istraživača iz Srbije - kaže Grečić. - Procene su da ih je u ostatku sveta još toliko. A pitanje je da li u Srbiji ima i toliko naučnika.
Prema Grečićevim saznanjima, u SAD je 1999. godine bilo 4.100 naših naučnika. Među njima čak 1.300 sa doktoratom. Isto toliko ih je imalo zvanje magistra, a u potrazi za američkim snom otišlo je i 1.500 inženjera. Deset godina kasnije broj je bio upola veći. Broj doktora nauka premašio je 2.000!
MLADI naučnici iz Srbije najradije odlaze u Ameriku. Posebno stručnjaci za informaciono-komunikacione tehnologije. Iza SAD, na ovoj listi su Kanada i Australija. Od evropskih zemalja najčešće biraju Veliku Britaniju, Nemačku i Francusku. U ovih šest zemalja nalazi se 85 odsto naše naučne emigracije.
- Ovaj broj mora da nas zabrinjava. Više istraživača otišlo je iz zemlje nego što ih je u njoj ostalo. Nismo mi jedina zemlja koja ima problem odliva mozgova. Ali, svejedno, moramo sa njim da se borimo. Jer, bez znanja i inovacija nema ni napretka našeg društva - smatra Grečić. - Ministarstvo za nauku, istina, pokušava strategijom naučno-tehnološkog razvoja da zaustavi odlazak i da vrati deo naših ljudi iz sveta. Predviđene su razne stimulativne mere. Ali, sve je to nedovoljno dok se značajnije ne povećaju sredstva koja trošimo na nauku.
Prema Grečićevim rečima, svuda u svetu, koliko i država u nauku ulaže i privreda. Kod nas je država u izdvajanjima za naučnu zajednicu stigla na blizu pola procenta BDP. Pare koje daje privreda zanemarljive su. Kada bi i ona davala koliko i država, stigli bismo do evropskog minimuma od jedan odsto. A evropski zacrtani cilj je, podseća on, tri odsto BDP nauci!
Grečić dodaje i da je anketa među 450 naših studenata u Americi i Kanadi pokazala da je više od dve trećine njih spremno da se vrati pod određenim uslovima. Među uslovima za povratak, kaže, nisu spominjali američke plate.
KENGUR
07.11.2010. 08:31
molio bih novinare da pisu tacne stvari a ako neznaju da pitaju, magistri i doktori nauka nisu naucnici.
@KENGUR - Ne, mora da si ti naucnik.
85% naseg mozga po belom svetu i vi to onako ladno objavljujete, svaka cast. cega se pametan stidi onaj drugi se ponosi. ili pametniji pousta pa se skloni.
A i nije neka steta, neka idu. Navikli na lak nacin da zive. Jer su lako dosli i do svojih diploma. Skolovali se o trosku naroda, pa ih je stid da rade u svojoj zemlji. Jer bi ih svaki osudjivao sto nista neznaju. Srbija i narod Srbi, najvise stete su imali od tih kvazi pismenih i kvazi naucnika, iz svog korpusa. Kratko, narod placa da se skoluju paraziti u drustvu. Takvi i nisu potrebni ovom narodu. Bar su po tom pitanju posteni, pa odlaze.
Komentari (4)