Deru kožu na provizijama
13. 09. 2010. u 21:00
Banke samo od naknada u prvoj polovini godine zaradile viŠe od 15 milijardi. Tarife za plaćanje računa na šalterima povećane i do deset puta
Tako, kada građani uplaćuju novac to može da ih košta od 25 do 5.000 dinara, zavisno od iznosa, ali ima i banaka, poput jedne grčke, koja i za najminimalnije uplate zaračunava proviziju od 150 dinara. Izuzetak su samo uplate računa za komunalne usluge, pre svega Infostan, za koji nijedna banka ne naplaćuje proviziju, ali je sve drugo papreno.
BANKE ne gube ni na jednoj usluzi. Ukoliko građanin ne izmiruje rate na vreme ili mu je blokiran tekući račun, opomena koju mu šalje banka koštaće ga 200 dinara. Deblokada tekućeg računa zavisno od banke do banke iznosi i do 250 dinara, dok se zatvaranje naplaćuje od 150 do 350 dinara.
Banke mame građane raznim uslugama, a naročito su poznate po svojim “paketima”. Tako nude besplatno otvaranje tekućeg računa, ali se budućem klijentu ne spomene da održavanje tog računa može da ih košta od 50 (penzionere u nekoliko banaka) do 300 dinara. Naime, u “paket računu” se nude razne usluge, pre svega gotovinski krediti i kreditne kartice, a zatim SMS i elektronsko bankarstvo... Naravno za te usluge, svakog meseca treba izdvojiti od 300 do 700 dinara, što godišnje građanina može da košta od 3.600 do 8.400 dinara.
Ukoliko koriste čekove, svaki izdati ček se naplaćuje od pet do sedam dinara, zavisno od banke. I održavanje kreditne kartice se zaračunava i to od 50 do 200 dinara. Ako se dogodi da klijent izgubi kreditnu karticu, blokiranje može da ga košta i 5.000 dinara.
Zatim, ko se odluči za kredit, mora da računa na trošak obrade kredita, koji se naplaćuje jednokratno i administriranje zajma koji se plaća jednom godišnje. Tako se naknada za obradu kredita naplaćuje od 0,5 do tri odsto. Neke banke nemaju tarife, već naknada može da bude minimum 30, a maksimalno 200 evra. Takođe, prilikom svakog podnošenja zahteva za kredit, kreditnu karticu ili dozvoljeni minus, izveštaj Kreditnog biroa koji treba da plati banka automatski se prenosi na korisnika usluge i za to mora da izdvoji 205 dinara.
smrca
13.09.2010. 22:03
Svaka čast redakciji na ovim člancima. Bilo bi lepo da nam NBS svo ovo zelenašenje pojasni, kao i šta radi nihov centar za zaštitu korisnika, osim što te upućuje na privatnu parnicu pri svakom prigovoru koji im uputiš !
To su derikoze koje opstaju u saradnji sa politicarima.
Glasali ste za demokratiju. Sad cutite i trpite ili opet svi pred Skupstinu...
kako je moguce da u jednoj drzavi se ovo desava da privreda grca u nelikvidnost a da jedino banke profitiraju. drzava obilato pomaze bankama na taj nacin sto ne izmiruje svoje obaveze prema privredi pa se privreda zaduzuje kod banaka da bi se platio PDV a privrednici cekaju na placanje kod drzave i po nekoliko meseci, drzavni cinovnici su se tako izvestili da preko raznoraznih neopravdanih proceduralnih problema prolongira placanje.imam jos mnogo primedbi na ponasanje nase drzavne aparature
Ovo podneblje je meka za nih. U svim bankama na zapadu, kucaju ti na vrata i nudi svoje usluge, a ovde kako udjes u banku to kosta. Da smo sredjena i normalna drzava oni bi bili u Bangladesu ili Mozambiku, jer ne bi imali sta ovde da traze.Ovako moramo da cutimo i koristimo njihove usluge, jer je beda kod nas usla na velika vrata.
Komentari (8)