Zbog stana u bankrot
07. 09. 2010. u 20:59
Problematični krediti građana i preduzeća dostigli 261 milijardu. Više od 12 milijardi dinara nenaplaćenih stambenih kredita
BANKARI se sve više suočavaju sa problematičnim kreditima, odnosno sa zajmovima koje ne mogu da naplate. Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije pozajmice sa kašnjenjem dužem od 90 dana su dostigle nivo od 17,5 odsto, odnosno iznose 261 milijardu dinara. U odnosu na mart, krajem juna problematični krediti su povećani za 37 milijardi dinara. U otplati kasni najviše privreda koja je i najzaduženija.
Preduzeća bankama duguju više od bilion dinara ili nešto iznad 10 milijardi evra. Firme su se u drugom tromesečju ove godine zadužile za oko 110 milijardi dinara više nego u prva tri meseca. Od toga javni sektor je uvećao dugovanja za 39 milijardi dinara. I građani su se više zajmili i njihovi dugovi su povećani za 46 milijardi dinara.
Prema podacima Kreditnog biroa, preduzeća su povećala kašnjenje u otplati kredita u zemlji sa 9,5 na 14,5 odsto u poslednjih sedam meseci. Docnja građana poslednjih meseci stagnira i na nivou je od 3,4 odsto, ali je u odnosu na prošlu godinu duplirana.
- U docnji su najviše preduzeća, koja nisu izmirila obaveze prema bankama u iznosu od 202 milijarde dinara - kažu u NBS. - Sa ratama najviše kasni prerađivačka industrija i to 80 milijardi dinara, a zatim trgovina koja duguje 64 milijardi dinara, građevinarstvo sa 15 milijardi dinara...
S druge strane ukupan iznos problematičnih kredita kod građana je na nivou od 46,8 miliajrdi dinara i povećan je u junu u odnosu na mart za pet milijardi dinara. Stanovništvo teško otplaćuje gotovinske, zatim stambene kredite, a potom slede kreditne kartice, dozvoljeni minusi i potrošački zajmovi.
Samo za stambene kredite građani duguju 12,1 milijardu dinara, čija naplata kasni više od 90 dana.
- Značajno učešće problematičnih kredita je neophodno posmatrati i kroz mogućnost bankarskog sektora da iz rezervi formiranih za procenjene gubitke po svim palsmanima u dovoljnoj meri pokrije takve zajmove - ističu u NBS.
- Zasada je dostignuti nivo rezervi za procenjene gubitke i dalje na adekvatnom nivou koji omogućava svođenje negativnih efekata na najnižu meru.
Prema rečima Miodraga Zeca, ekonomiste, odnos kreditnog i privrednog sistema se mora promeniti. Ne može se prema njegovom mišljenju opstati samo na zajmovima. Preduzeća moraju da proizvode i izvoze, a ne samo da se zadužuju za obrtni kapital.Zatim upadaju u problem sa otplatom.
- Kod nas i privreda i građani svoju imovinu drže u nekretninama, a to su nerazmenjiva dobra i od toga nema privrednog rasta - kaže Zec. - Firmama nisu potrebne nove zgrade, nego savremena oprema, kako bi mogle da svojim proizvodima konkurišu u inostranstvu. Kada se zarade devize, onda je lako i vraćati kredite.
Bane
07.09.2010. 22:46
Pa naravno, biće još više nenaplaćenih kredita. Problem je u državi koja je dozvolila bankama da kredite indeksira u stranim valutama, a korisnicima kredita ostavila dinar da se pate s njim. Šta sada kada je evro skočio sa 80 na 106, a švajcarski franak za 3 godine sa 46 na 82. Ko i kako da izmiri svoje obaveze? Moja rata za stambeni kredit pre 3 godine bila 24000 din, sada 45000 din, a plata sve manja..........
@Bane - Stvarno je nenormalno da kredit bude u evrima a plata u dinarima, pogotovu za stambene kredite gde je sve nase, dinarsko, od zemljista do crepa za krov.
Moj omiljeni list koristi "stručni" naziv - docnja. Dokle? Pronađite rupu nasaksiji, zove se: kašnjenje.
I banke bi trebale malo da koriguju svoje kamate a narocito nacin obracuna kamata. Kod stambenih i drugih kredita, u prvoj polovini otplate prakticno se ne vraca glavnica, vec placa samo kamata.Ako i banke malo ne popuste, uz ovaj rast kursa i dalji pad standarda, bice daleko vise kredita u kasnjenju pa i duznicke krize.Bankari, mislite na vreme.
Umesto da se pokreće proizvodnja po fabrikama, smanjuje uvoz, pivećava izvoz, aktivira i podiže poljoprivreda, vlada troši energiju i novacna gradnju stanova, a ni ove stanove izgradjene neka ko odakle da plaća.
Komentari (9)