Na put sa zdravstvenom knjižicom

B. RADIVOJEVIĆ

06. 09. 2010. u 20:59

RZZO pokušava da iskoreni naplatu medicinske pomoći van prebivališta. Osiguranje mora da važi u čitavoj zemlji

Izmenom Pravilnika o pružanju zdravstvene zaštite van mesta stanovanja, koja će se u utorak naći pred članovima Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, trebalo bi da se iskoreni naplata neophodne medicinske pomoći u zdravstvenim ustanovama izvan matične filijale osiguranja.

Iako je zakonom o zdravstvenoj zaštiti hitna medicinska pomoć zagarantovana čak i onima koji ne plaćaju zdravstveno osiguranje, u praksi se, u RZZO kažu naročito u poslednje dve godine, dešavalo da ni zdravstvena knjižica praktično "ne važi van mesta stanovanja". Naime, neke zdravstvene ustanove, tumačile su zakon onako kako njima odgovara i pacijentima iz "tuđe" filijale osiguranja naplaćivale preglede, koji možda nisu bili hitni, ali su bili neophodni. Tako su obezbeđivale sebi dodatni prihod.

OSTAVKA VUKAJLOVIĆEVE
Na sednici Upravnog odbora u utorak, prvoj u novom sastavu, treba da se reši i pitanje izbora direktora RZZO. Svetlana Vukajlović, kojoj je 12. maja istekao mandat, najverovatnije će da podnese ostavku. Kako se o predlogu UO u prethodnom sazivu -da Vukajlovićeva opet bude direktor - Vlada Srbije nije izjašnjavala, najverovatnije će biti raspisan novi konkurs.

U RZZO kažu da su rešili da takvu praksu iskorene, i to preciziranjem pravilnika o pružanju zdravstvene zaštite van mesta stanovanja.

- Taj pravilnik nije menjan gotovo pune tri decenije - kaže Svetlana Vukajlović, direktor RZZO. - Ustanove ga različito tumače i tako smo praktično došli do jednog apsurda: iako su osiguranici istog fonda pacijenti imaju više prava kada se razbole u inostranstvu, nego kada iz Beograda otputuju u unutrašnjost i tamo im zatreba medicinska pomoć. Bilo je situacija da su u tom slučaju pacijenti bili prinuđeni da plate lečenje. To nema nikakvog smisla, jer fond je jedan i zdravstvena knjižica mora da važi u čitavoj zemlji.

Iako bi se po logici da svako želi najbolje za svoje zdravlje, pomislilo da su veliki zdravstveni centri u kojima su koncentrisani najbolji kadrovi i oprema, zapravo zarađivali na pacijentima koji dolaze iz manjih sredina, "spornih" situacija bilo je, čini se, više u manjim centrima.

Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti svako se leči na teritoriji svoje filijale osiguranja, osim kada se upućuje na viši nivo zdravstvene zaštite. Ali, to ne znači da pacijent kojem pozli u Leskovcu, treba da čeka na pregled dok se ne vrati, recimo u Beograd.

- Kada tokom puta dođe do pogoršanja bolesti, ili nekog drugog stanja koje nije hitno, ali zahteva medicinsku pomoć, osiguranik mora da dobije uslugu u najbližem Domu zdravlja - objašnjava Svetlana Vukajlović. - Ako su potrebne analize i snimanja doktor mora da da uput i to se, takođe, obavlja na zdravstvenu knjižicu, bez plaćanja iz džepa pacijenta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Ivana

06.09.2010. 21:30

Nije problem u placanju, koliko je problem u tome sto odbijaju da vas uopste pregledaju u mestu koje ne pripada vasoj opstini. Ja sam licno dozivela da odbiju da mi pruze pomoc zbog toga.

Joca

14.09.2010. 21:53

Clan 47 Pravilnika o kojem ona govori u stavu tri jasno kaze da svi osim iz prva dva stava ovog clana (a to su ljudi na skolovanju, u soc. ustanovama van maticne filijale kao i oni koji borave preko 30 dana van mesta boravka), kada se nadju van podrucja maticne filijale imaju pravo samo na hitnu zdravstvenu zastitu. Dakle, smesno je da govori ovako neko koje direktor fonda.Gospodjo, sada vec u ostavci, protumacite clan 47.