Nevreme nas koštalo dve milijarde

E. V. N.

10. 08. 2010. u 20:58

Bilans katastrofalnih posledica kiša i olujnih vetrova, koji su pogodili Srbiju još nije do kraja izveden. Po 500 miliona štete u Šapcu i Valjevu. Po stanici 2,2 rakete

GRAD, kiša, olujni vetar i poplave opustoš ili su polja i voćnjake širom Srbije. Gore godine ne pamte poljoprivrednici u Banatu, Bačkoj i Sremu. Uništeni su pšenica, kukuruz i duvan u Mačvi, maline i šljive u valjevskom kraju, voćnjaci i krompirišta u Ivanjici, ječam, heljda i ovas na obroncima Javora i Zlatara. Štete se tek broje, a najgrublja procena je da nas je loše vreme poslednjih meseci koštalo - više od dve milijarde dinara.

NOVI SAD - Pod vodom se u Novom Sadu i okolini ovog proleća nalazilo 4,09 odsto poljoprivrednih površina - oko 1.511 hektara. Umanjenje prihoda u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kako procenjuju u gradskoj Upravi za privredu, iznosiće oko 130,8 miliona dinara.

ZRENJANIN - U Srednjobanatskom regionu površinske i podzemne vode ovog leta poplavile su oko 57.000 hektara. Rod ječma, pšenice i drugih ratarskih i povrtarskih kultura sasvim je izgubljen na oko 10.000 hektara. Oštećeno je i više od 600 kuća.

Banatski ratari očekuju konkretnu pomoć Vlade, ali i otpis potraživanja po osnovu naknade za odvodnjavanje i zakupa državnog zemljišta.

STRADALO VOĆE
KRUŠEVAC - Do kraja juna u zaleđu Kruševca razne nepogode odnele su 75 miliona dinara. U rasinskom okrugu najgore je prošao Trstenik, gde je na 450 hektara pod ratarskim, povrtarskim i kalemarskim kulturama izgubljeno oko 222 miliona dinara. Voće u Aleksandrovcu je oštećeno u iznosu od oko 50 miliona dinara, a u Varvarinu više od 40 miliona dinara.

KIKINDA - Poplave su, prema proceni stručnjaka, u završnoj fazi zrenja u celini uništile više od trećine useva. Pšenica nije skinuta s oko 30 odsto parcela. U Ruskom Selu i Banatskoj Topoli, u pravom potopu, uništeno je skoro 70 odsto letine. Propalo je više od polovine suncokreta, koji zauzima oko 13.000 hektara, zatim povrće i voće.

SREMSKA MITROVICA - Srem ove godine nije zaobišla nijedna prirodna elementarna nepogoda. Grad je "obrao" tek formirani rod jabuke, kruške i breskve na 200 hektara sela opštine Inđija. Poplave i grad su prepolovili rod pšenice u Kupinovu, Deču, Brestaču i Donjem Tovarniku. Totalno su uništeni rasadi na nekoliko hiljada hektara pod lubenicama i dinjama, a stradali su i voćnjaci i kukuruzna polja na području Sremske Mitrovice. Koliko štete stvarno iznose, sem u Inđiji, nikoga nije briga.

ŠABAC - Posledice još sabira i Komisija za procenu štete u poljoprivredi u Šapcu. Prijave je podnelo čak 700 domaćinstava, a usevi su uništeni na više od 3.000 hektara, što je najmanje 500 miliona dinara ili četvrtina gradskog budžeta. Direktor Direkcije za poljoprivredu Predrag Srdanović ističe primer Lipolista gde je potpuno uništeno 49 hektara pšenice, 92 hektara kukuruza, dok su malinjaci pretrpeli štetu od 75 posto. Grad u petak je slistio kukuruz, voće i duvan u Lipolistu, Beloj Reci i Duvaništu. U ovim selima totalno je uništeno preko 100 hektara zasejanih duvanom.

ODBRANA U SRBIJI je bez protivgradnih raketa 270 stanica, odnosno šestina od ukupnog broja, a najteža situacija je u centralnom delu zemlje gde je bez raketa i do 60 odsto protivgradnih stanica, saopštio je Hidrometeorološki zavod (HMZ). - Protivgradne stanice u Srbiji raspolažu trenutno sa ukupno 3.615 raketa, što je prosečno oko 2,2 rakete po stanici, a minimum za efektnu zaštitu od grada je 12 raketa - rekao je načelnik operative u Sektoru za protivgradnu odbranu RHMZ Zoran Babić. - Najteža situacija je na teritoriji Kraljeva, Kragujevca, Knića, ali i u protivgradnom centru na Bukulji, koji štiti područje Beograda, kao i na području Niša i Kruševca, gde od 40 do 60 odsto protivgradnih stanica nema nijednu raketu.

VALJEVO - Ukupna šteta u Valjevu i okolini, u drugoj polovini juna, procenjena je na oko pola milijarde dinara. Uništeni su kukuruz, pšenica, ječam, malina, šljiva, plastenici. U junu su krenula i brojna klizišta, koja su ugrozila domaćinstva i saobraćajnice, ali konkretan iznos te štete još nije utvrđen.

IVANJICA - Prema preliminarnoj proceni opštinske komisije za elementarne nepogode, šteta od nevremena iznosi - oko 105 miliona dinara. Ukupna površina poljoprivrednih useva pogođenih gradom je 314 hektara, od čega je na čak 250 hektara šteta od 70 do 100 odsto. Najviše su stradali malinjaci, gde su uništeni i izdanci za narednu godinu, voćnjaci i krompirišta.

NOVA VAROŠ - Grad je krajem jula obrao letinu u selima na padinama Javora i Zlatara. Stradali su krompir, heljda, ječam i ovas - kulture koje su osnovni prihodi seljaka. Prema rečima Milinka Šaponjića, agronoma u službi za poljoprivredu SO Nova Varoš, samo u doma- ćinstvima koja su prijavila štete, procenjeno je da je nevreme odnelo 27 miliona dinara.

MUP UZIMA PROTIVGRADNU ZAŠTITU

Vlada Srbije izdvojiće kao kratkoročnu meru novac za pomoć gazdinstvima stradalim u nevremenu, najavio je premijer Mirko Cvetković.

- To, pre svega, podrazumeva da se protivgradna zaštita izmesti iz Hidrometeorološkog zavoda i pređe u okvir policije, odnosno u poseban deo koji se bavi vanrednim situacijama. Na taj način će se povećati kapaciteti protivgradne zaštite u smislu obučenosti strelaca, ali u finansijskom smislu, jer ćemo lakše moći da obezbedimo pare za ovu namenu, kada se one nalaze u resoru.(V. ILIĆ)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

obrad

11.08.2010. 09:39

zbog neadekvatne protivgradne odbrane niko nije kriv, niko odgovoran, država se pustoši, pojeo vuk magarca, resorni ministri, vlada , svi se prave englezi, uostalom ništa novo,jadni li smo mi gradjani koji sve to trpimo i gledamo

Vuk

11.08.2010. 10:54

Pre par meseci sam citao kako nas dragi premijer i gospoda iz ministarstva finansija misle da bih broj zaposlenih u Hidrometeroloskom zavodu treba smanjiti na pola,i da para za njih nema. Sada nesto razmisljam ako steta iznosi 2 milijarde dinara zar ti silni ekonomisti nisu dosli do racunice da im se vise isplati da daju tim ljudima malo vece plate i zaposle jos vise ljudi kako ne bih upropastili jedini prostali valjani resurs u Srbiji,ili upravo ta gospoda zeli da nas dovede do ruba propasti.

Aleksandar

11.08.2010. 18:00

... trenutno smrzavanje vodotokova kao pojava leda u oblaku iznad horizonta u odnosu na ugao sunca i meseca iznad aerodroma u odnosu na ugao sletanja ... prelet horizonta ...

Rayocarani

11.08.2010. 18:44

Zasto niko ne pomenu da se odobre sredstava da se odmah izvrsi nabavka bar izvesne kolicine raketa? Onoliko koliko mogu proiyvodjaci da isporuce. Da se bar popuni onih 260 stnica sa o raketa. Protivgradnoj ne treba povecanje kapaciteta ni obuceniji strelci. Trebaju joj RAKETE. Niko ne pominje da za stete neko mora da odgovara.

topalovic

11.08.2010. 22:43

Tesko nama kad u lov idemo sa tri patrona, rece strelac na protivgradnoj stanici u mome selu