Diani počast u Hrvatskoj

DIANA Budisavljević, Austrijanka koja je tokom Drugog svetskog rata iz ustaških logora smrti spasila oko 12.000 srpske dece, uskoro bi najzad mogla da u istoriji, ali i u javnosti, dobije mesto koje joj pripada.

Grupa građana iz Zagreba predložila je ovih dana da se po njoj nazovu ulice u glavnom gradu Hrvatske i u Sisku, kao i park i fontana u tom gradu. Iza inicijative odmah je stalo i Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj, ali i neki hrvatski poslanici u Saboru.

Već na jesen, tabla sa imenom Diane Budisavljević mogla bi da krasi i jednu ulicu u Beogradu, a posle pisanja "Novosti", podneti su i slični predlozi u Kozarskoj Dubici i Banjaluci.

Baš su "Novosti" najzaslužnije što je poluvekovna prašina zaborava najzad skinuta sa lika i herojskog dela Diane Budisavljević, rođene Austrijanke, udate za uglednog zagrebačkog predratnog lekara, Srbina Julija Budisavljevića.

Do feljtona u našem listu, koji je izlazio početkom aprila ove godine, o njenom radu se u Srbiji nije mnogo ni znalo ni pisalo - tek pokoji stručni rad istoričara i uzgredna rečenica u sećanjima logoraša.

Ni reči, u bilo kom udžbeniku istorije, o ženi koja je rizikovala svoj i živote svojih saradnika samo da bi iz logora smrti izvukla što više srpske dece sa Kozare, Korduna, iz hrvatskih i bosanskih sela. Diana je lečila bolesnu nejač u Zagrebu, tražila im domove, napravila najtačniju kartoteku. Radila je sve da im sačuva živote, ali i imena, kako bi posle rata ona bili vraćeni svojim roditeljima.

- Svi znamo za čuvenog Šindlera, koji je sačuvao 1.200 Jevreja. A ova je žena, strankinja, gotovo goloruka, uspela da spase 12.000 dece! - kaže nam, u telefonskom razgovoru iz Zagreba Franjo Kalođera, koji je pokrenuo inicijativu da se u Zagrebu i Sisku ulice nazovu po Diani Budisavljević.

I Kalođera - "stari partizan", kako se predstavlja - priznaje da do pisanja "Novosti" (prvo "Večernjih", a potom i zagrebačkog nedeljnika, koji izdaje Srpsko nacionalno vijeće) nije ni čuo za Dianu Budisavljević.

- Prvo sam se obratio ovdašnjem Crvenom krstu, jer je ona tesno sarađivala sa njima tokom rata - objašnjava Kalođera. - Potom sam pisao Srpskom narodnom vijeću. Zajedno sa gospodinom Miloradom Pupovcem sastavili smo predlog da jedna ulica ponese ime Diane Budisavljević i uputili ga Gradskoj kancelariji za imenovanje ulica.

Put je Kalođeru dalje vodio u Sisak, gde je bio najveći logor za srpsku decu, u kojem je Diana boravila nekoliko puta tokom 1942. i 1943. Bivši gradonačelnik Siska, trenutno poslanik u Saboru, Davorko Vidović, podržao je plan.

- U Sisku svi znaju za decu, ali ni tamo Dianino ime nije previše poznato - navodi Kalođera. - Davorko Vidović se zauzeo da se, osim ulice, po njoj nazovu fontana i park na mestu bivšeg logora, kao i da joj se podigne bista. Najvažnije je, ipak, što će se o Diani učiti u školama u Sisku. Po njoj bi mogla da se nazove i nagrada za najbolji dečji literarni rad. Nadam se da će se i u Srbiji uskoro desiti nešto slično.