DIANA Budisavljević, Austrijanka koja je tokom Drugog svetskog rata iz ustaških logora smrti spasila oko 12.000 srpske dece, uskoro bi najzad mogla da u istoriji, ali i u javnosti, dobije mesto koje joj pripada.

ZABRANA TRPELA je Diana ustaški progon, izgubila i živce i zdravlje - o čemu je posvedočila u svom potresnom dnevniku, koji je pedantno vodila od 1941. do 1945, da bi je za srce ujela nova vlast. Zabranili su joj da se bavi humanitarnim radom, oduzeli kartoteke, dozvolili da je prekrije zaborav. Živela je potom, povučeno i tiho, sve do smrti u Insbruku. Čak ni potomcima nikada nije govorila o svom poduhvatu.


Grupa građana iz Zagreba predložila je ovih dana da se po njoj nazovu ulice u glavnom gradu Hrvatske i u Sisku, kao i park i fontana u tom gradu. Iza inicijative odmah je stalo i Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj, ali i neki hrvatski poslanici u Saboru.


Već na jesen, tabla sa imenom Diane Budisavljević mogla bi da krasi i jednu ulicu u Beogradu, a posle pisanja "Novosti", podneti su i slični predlozi u Kozarskoj Dubici i Banjaluci.


Baš su "Novosti" najzaslužnije što je poluvekovna prašina zaborava najzad skinuta sa lika i herojskog dela Diane Budisavljević, rođene Austrijanke, udate za uglednog zagrebačkog predratnog lekara, Srbina Julija Budisavljevića.


Do feljtona u našem listu, koji je izlazio početkom aprila ove godine, o njenom radu se u Srbiji nije mnogo ni znalo ni pisalo - tek pokoji stručni rad istoričara i uzgredna rečenica u sećanjima logoraša.


Ni reči, u bilo kom udžbeniku istorije, o ženi koja je rizikovala svoj i živote svojih saradnika samo da bi iz logora smrti izvukla što više srpske dece sa Kozare, Korduna, iz hrvatskih i bosanskih sela. Diana je lečila bolesnu nejač u Zagrebu, tražila im domove, napravila najtačniju kartoteku. Radila je sve da im sačuva živote, ali i imena, kako bi posle rata ona bili vraćeni svojim roditeljima.


- Svi znamo za čuvenog Šindlera, koji je sačuvao 1.200 Jevreja. A ova je žena, strankinja, gotovo goloruka, uspela da spase 12.000 dece! - kaže nam, u telefonskom razgovoru iz Zagreba Franjo Kalođera, koji je pokrenuo inicijativu da se u Zagrebu i Sisku ulice nazovu po Diani Budisavljević.

PRAVDA ZA Kalođeru i druge potpisnike inicijative - među kojima su poznati hrvatski antifašisti, ali i članovi rukovodstva Crvenog krsta i predstavnici Srba
- odavanje počasti Diani ima još jednu dimenziju. - Na taj način će se Hrvatska, a posebno grad Sisak, odužiti i mnogim svojim građanima. Jer, ovaj je kraj poznat po ubistvima Srba u poslednjem ratu.


I Kalođera - "stari partizan", kako se predstavlja - priznaje da do pisanja "Novosti" (prvo "Večernjih", a potom i zagrebačkog nedeljnika, koji izdaje Srpsko nacionalno vijeće) nije ni čuo za Dianu Budisavljević.


- Prvo sam se obratio ovdašnjem Crvenom krstu, jer je ona tesno sarađivala sa njima tokom rata - objašnjava Kalođera. - Potom sam pisao Srpskom narodnom vijeću. Zajedno sa gospodinom Miloradom Pupovcem sastavili smo predlog da jedna ulica ponese ime Diane Budisavljević i uputili ga Gradskoj kancelariji za imenovanje ulica.


Put je Kalođeru dalje vodio u Sisak, gde je bio najveći logor za srpsku decu, u kojem je Diana boravila nekoliko puta tokom 1942. i 1943. Bivši gradonačelnik Siska, trenutno poslanik u Saboru, Davorko Vidović, podržao je plan.


- U Sisku svi znaju za decu, ali ni tamo Dianino ime nije previše poznato - navodi Kalođera. - Davorko Vidović se zauzeo da se, osim ulice, po njoj nazovu fontana i park na mestu bivšeg logora, kao i da joj se podigne bista. Najvažnije je, ipak, što će se o Diani učiti u školama u Sisku. Po njoj bi mogla da se nazove i nagrada za najbolji dečji literarni rad. Nadam se da će se i u Srbiji uskoro desiti nešto slično.