Nećemo silom braniti dinar
28. 06. 2010. u 20:59
Dejan Šoškić, kandidat za guvernera: Fiksni kurs odgovara uvoznicima, a cenu toga platili bi građani. Ne smemo odlagati poreske reforme
- Kolebanje kursa svake valute sa fleksibilnim deviznim režimom normalna je pojava. To svakodnevno uočavamo između evra, funte, dolara, jena, pa i dinara. Intervencije NBS su transparentne i samo u onim trenucima kada se proceni da bi bez njih došlo do suviše velike dnevne oscilacije deviznog kursa.
* Od čega će najviše zavisiti kretanje kursa do kraja godine?
- Od oporavka izvoza i priliva direktnih stranih investicija.
* Zbog čega ne bi bilo dobro ”zakucavanje” kursa na određenom nivou, što predlažu privrednici?
- Sve velike valutne krize poslednjih decenija - od Britanije 1992. do Argentine 2001. - u svojoj osnovi imale su fiksni devizni kurs. I ishod je svuda bio isti: veliko trošenje deviznih rezervi i, kada to nije bilo dovoljno, velika devalvacija koja je izazvala ogromni šok na privredu zemlje.
* Kome uopšte može da odgovara fiksni kurs?
- Uvoznicima, kao i građanima i privredi sa kreditima sa deviznom klauzulom ili u devizama. Fiksnim kursom bi se olakšavao uvoz, a otežavao izvoz, što bi vodilo daljem deficitu i zaduživanju zemlje. Uz to, fiksiranje kursa imalo bi svoju cenu: trošenje deviznih rezervi radi odbrane deviznog kursa ili restriktivna monetarna politika, koja bi dinar činila stabilnim, ali po cenu nelikvidnosti i usporavanja ekonomske aktivnosti. Tu cenu bi plaćali svi građani, ne samo sadašnji, već i budući.
* U dokumentu koji su vam uputili privrednici i ekonomisti, predlaže se novi monetarni model, odnosno stabilan kurs, uz kontrolu cena i smanjenje nezaposlenosti...
- Mere monetarne politike, po pravilu, istovremeno ne mogu obezbediti punu realizaciju ova dva cilja - stabilnost cena i punu zaposlenost. Eventualno davanje prioriteta stabilnosti kursa naspram cenovne stabilnosti zahtevalo bi izmene ne samo Zakona o NBS, već i važećih memoranduma potpisanih između Vlade, centralne banke i međunarodnih finansijskih institucija.
* Da li u članu 23. novog Zakona o NBS, u kome se navodi da režim kursa ”određuje Savet NBS, na predlog IO centralne banke, uz saglasnost Vlade” leži opasnost da vladajuće partije ”vežu ruke” novom guverneru i da kroje sudbinu nacionalne valute?
- Ne, mislim da to nije realno. Režim deviznog kursa je i do sada bio posledica saglasnosti Vlade i NBS. Eventualne promene deviznog režima bi, po navedenom predlogu, zahtevale inicijativu Izvršnog odbora NBS.
* Kako ste vi doživeli ”antikrizni paket” privrednika - kao poziv državi da ih spase ili odgovor na ”prozivke” državnog vrha?
- Moj utisak je da je u pitanju inicijativa sa dobrim namerama ali sa, u nekim delovima, nedorečenim rešenjima. Verujem da je dobar deo stavova iznetih u pomenutom tekstu već deo Vladinih antikriznih mera i scenarija izlaska iz krize.
* Smatrate li da srpski biznismeni dele teret krize sa građanima ili su zaslužili kritike?
- Svako od građana osetio je recesiju, a privrednicima je u krizi mnogo teže. Voleo bih da vidim domaće privrednike koji su u stanju da u Srbiji mnogo više proizvode, izvoze, otvaraju desetine hiljada novih radnih mesta i, naravno, da ovde plaćaju poreze. Tada njihovo bogatstvo, stvoreno u procesu stvaranja mnogo većeg bogatstva za zemlju u celini, ne bi smelo nikome da smeta.
* Ministarka Dragutinović zalaže se za ”revolucionarnu verziju” poreske reforme: dizanje PDV za tri odsto i smanjenje poreza na zarade. Da li je pravo vreme za to?
- Poreske reforme ne smeju se odlagati, ali potrebno ih je uvoditi obazrivo i uz temeljne prethodne analize.
* Jesu li preterana upozorenja da su naša preduzeća i država na rubu dužničke krize? Šta više zabrinjava - visina duga ili brzina zaduživanja?
- Zabrinjava brzina zaduživanja i javnog i privatnog sektora i veličina duga privatnog sektora prema inostranstvu.
* Misija MMF ponovo dolazi u Beograd u avgustu. Šta očekujete od te posete?
- Očekujem da će biti uspešna.
* Odluka Vlade da podeli bonuse od 5.000 i 3.000 dinara zaposlenima ujavnom sektoru i penzionerima naišla je na velike kritike. Kakav je vaš stav prema tome, da li bi tu odluku trebalo preispitati?
- Verujem da bi finansijsku pomoć trebalo usmeriti prema materijalno najugroženijim građanima naše zemlje.
NOVI MODEL RASTA
* ŠTA bi trebalo da budu glavne smernice novog modela rasta koji spremaju Vlada i stručnjaci?
- Pre svega, fiskalna disciplina, smanjivanje budžetskog deficita, rast izvoza, popravljanje poslovne klime, borba protiv korupcije, giljotina propisa, jednostavnija i efikasnija administracija, investicije u infrastrukturu, rast domaće štednje, sporiji rast domaće potrošnje...
TAJKUNSKI MOST DOBAR PREDLOG
* KAKO gledate na predlog da se izgradi ”tajkunski most”?
- Mislim da je predlog više dat u kontekstu tradicije donatorstva koja je u Srbiji vrlo bogata, i to ne treba zaboraviti. Bogati pojedinci koji su stvorili svoje bogatstvo u nekoj zemlji trebalo bi da imaju mogućnost da se sredini u kojoj su radili oduže i donacijama i zadužbinama. Verujem, međutim, da je za takve aktivnosti potrebno i fino podešavanje našeg poreskog sistema.
obrad
29.06.2010. 00:40
Možete da birate odbranu ili silom ili svim mogućim sredstvima i li ne braniti dinar nego ga jačati, dosta je posrtanja dajte inicijative da jačamo i dinar i država i svi mi
Meni nije jasno da li ima neko ko je prosao psiho test pre nego sto je dosao na mesto javnih funkcija ?Fiksni kurs odgovara uvoznicima ?a sta je sa ljudima koji zaradjuju dinare a placaju kredite vezane za euro ?za stan ,za kola .za poljoprivredu..industr..Drzava redovno potkrada na svim mogucim mestima i nivoima ovaj radni narod i to radi beskrupulozno i "transparentno" Dokle ce drzavni cinovnik biti gradjanin prvog reda a privrednik "sumnjivi gradjanin" ? Ko od koga ovde zivi u srbiji ?
Eh, nekad je moja plata bila čitavih 165 EUR ( 16.500.- din ). Danas je to već manje, a i sutra će to biti još manje.
Kome gospodine odgovara ovakvo plivanje u mutnom???????
Voleo bih da mi ovaj "ekspert" objasni kako je moguce da se u uslovima fiksnog kursa ugroze devizne rezerve ako se pri tom novcana masa ne uvecava pustanjem novih para u opticaj?! Da nije ubacivano ovoliko para u opticaj, svaka oscilacija kursa bila bi "ispeglana", odnosno kurs bi se vratio na isti nivo u roku od 45 dana. U istoriji NBS ce ostati upamcena kao jedina centralna banka cija je svaka intervencija prodajom strane valute pracena povecanjem novcane mase, jer u udzbenicima pise suprotno.
Komentari (7)