Nauci 800 miliona evra
23. 05. 2010. u 21:05
Predstavljeni istraživački prioriteti u Srbiji i najavljena ulaganja u nauku u narednih pet godina. Ministar Božidar Đelić ozvaničio konkurs za naučne projekte do 2015. godine
NA naučne projekte i infrastrukturu, u narednih pet godina, biće potrošeno 800 miliona evra. Polovina će biti uložena u zgrade i opreme institucija i stanove za istraživače, a ostatak na zarade i sredstva za rad na projektima.
Ovo je u nedelju, na skupu “Naučna zajednica za budućnost Srbije”, izjavio Božidar Đelić, potpredsednik Vlade i ministar za nauku i tehnološki razvoj. On je, ujedno, potpisao i ozvaničio početak Konkursa za finansiranje naučnih projekata u narednih pet godina.
- Obećavam da ćemo sredstva namenjena za nauku da raspoređujemo štedljivo, piroćanski - obećao je Đelić pred više od 3.000 naučnika u Sava centru. - Namera nam je da ojačamo sada slabe veze nauke sa privredom i da ona izdvaja značajna sredstva za nauku, kako je u svim razvijenim zemljama.
Kao poseban izazov Đelić je izdvojio sprečavanje odlaska mladih stručnjaka u inostranstvo, kao i vraćanje uspešnih srpskih naučnika iz sveta.
- Ili ćemo gledati kako najbolji odlaze jedan po jedan ili ćemo se organizovati i naći partnere da u našoj zemlji mladi rade za vrhunske svetske institute.
Izdvajanje za nauku i dalje je nedovoljno, ali će se, obećao je Đelić, u narednim godinama u naučnu kasu slivati znatno više sredstava iz budžeta, od privrede i iz evropskih fondova.
Posle predstavljanja strategije razvoja u narednih pet godina, organizovane su sesije iz svake od prioritetnih oblasti. Učestvovali su resorni ministri, zatim predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, univerziteta, instituta i privrede.
NAJBOLJA INVESTICIJA
- IMAMO veliki kapacitet u naučnicima, ali da bismo od njih očekivali više moramo investirati u uslove za rad, da se povezuju sa međunarodnim institucijama i da povezuju nauku i privredu - ocenio je na skupu predsednik Srbije Boris Tadić. - Niko ko ne ulaže ne može da očekuje razvoj, a ne postoji bolja investicija od investicije u znanje.
ODGOVORNOST ZA UNAJMLJIVANJE SATELITA
PREDSEDNIK Tadić izjavio je da odgovornost za angažovanje izraelske firme nije na Vrhovnom savetu odbrane Srbije i Crne Gore, već na tadašnjoj Vladi Srbije i Savetu ministara Srbije i Crne Gore.
Tadić je novinarima u pauzi naučnog skupa u Sava centru rekao da je Vrhovni savet odbrane SCG 2005. razmatrao mogućnost upotrebe satelitskih snimaka radi predviđanja eventualnih udara u Kopnenoj zoni bezbednosti na jugu Srbije, ali ne i angažovanje satelita. Predsednik Srbije je mišljenja da bi bilo dobro da Vlada skine oznaku tajnosti sa informacija o “aferi satelit” kako bi se demistifikovala uloga svakog učesnika u tom poslu.
Tadić je u nedelju ponovo pozvao srpske privrednike da pokažu “ekonomski patriotizam” u vremenima teške krize. Rekao je da ne postoji problem sa privrednicima koji upotrebljavaju svoje “of šor” registrovane kompanije u drugim zemljama i privređuju u Srbiji, kada je to u skladu sa zakonom.
Ističući da se privrednici suočavaju sa iskušenjima i traže od države pomoć, Tadić je naveo da i država očekuje pomoć od privrednika.
GS Uppsala
23.05.2010. 22:08
Odlicno ali to se i moglo uraditi i u ranije godinama.
Uvazeni gospodine DJelicu, Uopste ne sumnjam u Vase iskrene zelje i namere, u vezi sa Smernicama za investiranje u nauku. Upravo zbog toga, zelim Vam izloziti moje iskustvo i saznanje iz oblasti finansiranja NI-projekata kod nas. Za razliku od razvijenog sveta, kod nas je nauka bila ,u praksi, nauka zbog nauke. Odgojene su plejade "jalovih" naucnika, koji imaju vrlo jak lobi u svim strukturama, gde se "deli" novac za nauku, tako da se ralizacija NI-projakata , u praksi, svodi na pisanje nekakvih izvestaja, elaborata i sl..., od kojih nema neke prakticne koristi. Ustaljen je princip da svako dobije po nesto (kolovodje najvise!). Svi se zale da su mala izvajanja za nauku (sto u istinu i jesu), ali niko nece da kaze da je efekat od tih izdvajanja srazmerno jos manji. Vi bi kao ministar za nauku, zaista ucinili preokret, ako bi doveli sve nase naucno-istrazivacke potencijale da budu u funkciji razvoja naseg drustva, u celini, tj. da to budu vrlo isplative investicije. Da bi u tome uspeli, potrebno je definisati jasne izlaze, tj. rezultate istrazivanja, pa njih finansirati. Potencijalne rukovodioce projekata birati na osnovu ostvarenih rezultata istrazivanja (ne nikako na osnovi njihove "citiranosti" , jer je to isto markentiska kategorija). Poslediplomce bi mogli voditi (upisivati) tako izabrani rukovodioci projekata. To bi moglo dovesti, do preokreta u nauci, tj.da se "naucnici" ne bave naukom radi sticanja doktorske titule, profesorske karijere i sl.
E, tako vec moze, uz obecanje jos potpis sa datumom. Moze i plajvazom bez pozlate. Valjda je u drzavi do predsednika vazece.
Kad se za nauku ulozi 800 miliona, odmah cu pojesti ovaj moj nenaucni kompjuter.
Sve je u redu. Samo izdvajanje za naku ne treba da bude piroćanski, nego izdašno. Piroćanski neka bude na drugim mestima.
Komentari (11)