Plaćaju se ideje i stranci

I. MIĆEVIĆ

21. 05. 2010. u 20:55

 U nedelju se otvara konkurs Ministarstva nauke za finansiranje projekata u narednih pet godina. Prednost na konkursu za projekte iz sedam oblasti koji imaju primenu u privredi

 AMBICIOZNO, sudeći po najavama Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj, isplanirano je šta će u narednih pet godina da se dešava u srpskoj nauci.
Za 11.200 istraživača koji rade u Srbiji biće u nedelju raspisan konkurs za novi petogodišnji ciklus finansiranja projekata. Godišnji budžeti Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj iznosiće najmanje devet milijardi dinara, a najveći deo biće potrošen upravo na projekte.
Novi ciklus finansiranja i strategija razvoja nauke u narednih pet godina biće predstavljeni u subotu u Sava centru, a dolazak na najveći naučni skup poslednjih godina već je potvrdilo više od 3.000 istraživača, a učestvovaće i svi resorni ministri. Događaj će uživo da prenosi RTS.
- Ovakva promocija je važna - kaže za „Novosti“ Nada Dragović, pomoćnik ministra za nauku i tehnološki razvoj - jer i građani moraju da znaju da bez ulaganja u nauku nema napretka privrede.
Pedalj prednosti u trci za finansiranje projekta, kako kaže, imaće timovi koji uključe i naše ljudi iz dijaspore ili strance, od kojih se očekuje da donesu znanje i veze sa stranim institutima i fakultetima. A, cilj je da se ubedi što više srpkih naučnika da se vrate iz inostranstva.
- Javile su nam se već desetine istraživača koji bi da se vrate. Među njima su i iskusni stručnjaci koji bi poslednjih nekoliko godina karijere da provedu ovde. Ima i mladih doktora nauka, bračnih parova... Pišu i zovu sa konkretnim idejama - objašnjava naša njagovornica. - Mi ćemo im ovde ponuditi dobre uslove, ali to, naravno, nisu onakvi u kojima rade na zapadu.
U konkursu za projekte, koji će da bude objavljen u nedelju i trajaće 45 dana, prednost će imati i projekti koji angažuju upravo mlade. Plus više dobiće oni koji se bave nekom od sedam prioritetnih naučnih oblasti. Ministarstvo je odlučilo da su to biomedicina, nove nauke i nanonauke, zaštita životne sredine i klimatske promene, energetika i energetska efikasnost, poljoprivreda i hrana, informacione i komunikacione tehnologije, kao i unapređenje donošenja državnih odluka i afirmacija nacionalnog identiteta.
Prema ovim prioritetima, objašnjava Nada Dragović, biće raspodeljivana i sredstva, nabavljana oprema, ulagano u ostalu infrastrukturu.

JEDINSTVENI REGISTAR
- PISANjE jedinstvene evidencije srpskih naučnika u dijaspori ne ide lako - priznaje naša sagovornica. - Do sada se u bazi koju pravi Ministarstvo za nauku našlo oko 500 imena. Sa svakim od njih smo kontaktirali i poslali mu Strategiju naučnog razvoja. Tražili smo od ambasada, fakulteta i instituta da nam daju kontakte. Ambasade su uradile svoj posao, ali naši fakulteti i instituti nemaju nikakvu evidenciju o svojim bivšim zaposlenima koji su otišli u svet.

PLATE
Sada mladi naučnik u Srbiji, kada doktorira i počne da radi na projektu, dobije platu od 44.000 dinara. Toliko, otprilike ima i nastavnik u osnovnoj školi, bez postdiplomskih studija. Ali, istraživač, kako prelazi u viša naučna zvanja i kategorije, više i zarađuje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Pavle

22.05.2010. 02:05

Lepo je procitati gore objavljeni tekst.Vrata bih trebala biti otvorena za sve gradjane Srbije.Bavili se oni naukom aktivno ili ne, jer obrazovanje je jedno a interesovanje drugo.Kod gradjana postoje mnoga tehnoloska resenja koja mogu unaprediti privredu. Postoje i proizvodi koji mogu da se plasiraju na domacem i stranom trzistu sa visokim tehnologijama i profitom.Ali gradjani nemaju vrata na koja mogu da udju.I dogod ta vrata ne budu postojala mnoge velike stvari ce camiti negde u uglu.