Skele se i dalje klimaju

B. STJELJA

23. 04. 2010. u 20:57

Podaci o povredama pokazuju da su uslovi rada na gradilištima daleko od bezbednih. Poslodavci zbog krize štede na opremi. Trećina povređenih radila "na crno"

KLIMAVE skele, neobezbeđena gradilišta, izbegavanje šlema i opasača, kao i loša organizacija posla - samo su neki od razloga što su, samo u prošloj godini, 37 radnika poginula, a stotine se povređivalo skoro svakog dana. Zato ni ovog 28. aprila, kada se obeležava Svetski dan bezbednosti na radu, Srbija neće moći da se pohvali uslovima rada zaposlenih.
- Ukupan broj smrtnih povreda, u odnosu na 2008. godinu, smanjen je za 12 odsto - kaže Radovan Ristanović, direktor Republičkog inspektorata za rad. - Uprkos poboljšanju, stanje u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu nije zadovoljavajuće. Posebno zbog toga što je u prethodnoj godini, u pojedinim delatnostima, smanjena privredna aktivnost zbog ekonomske krize.
Smanjen obim posla je, prema objašnjenju republičkih inspektora, još jedan razlog što su poslodavci odlučili da uštede na opremi, na poboljšanju uslova za rad i drugim merama zaštite. Zato ne iznenađuje podatak što je čak trećina povređenih radnika zatečena u radu "na crno".
- Njih su poslodavci angažovali za privremene i povremene, odnosno najčešće za sezonske poslove - objašnjava Ristanović. - Na posao su polazili bez ikakvih upoznavanja sa tehnologijom rada, nije se vodilo računa ni o njihovoj stručnoj osposobljenosti, a poslodavci su im, takođe, veoma retko dodeljivali adekvatnu opremu za ličnu zaštitu.
Najčešće su se povređivali radnici u industriji i građevinarstvu, i to uglavnom u prvoj smeni, a u čak 70 odsto slučajeva zadobijali su povrede ruke, šake, noge i prstiju.
Zalaganja Inspektorata za rad na pobošljanju bezbednosti ostala su bez značajnijeg rezultata. Tako se i danas, dve godine otkako je istekao zakonski rok za dostavljanje akta o proceni rizika, nije puno toga promenilo. Osim što mnogi poslodavci ni danas nisu dostavili ovaj dokument, probleme prave i oni koji su ispoštovali rokove. Akt su doneli samo "formalno", a mnoge odredbe nisu sproveli u delo.

ZABRANA RADA
NEPRAVILNOSTI koje su inspektori zatekli tokom kontrola širom Srbije pretočene su u prekršajne, ali i krivične prijave. Doneta su 6.663 rešenja o otklanjanju nedostataka i izrečene 552 zabrane rada. Podneto je i 47 krivičnih prijava i 1.389 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.

SPORI POSTUPCI
PODIZANJE nivoa bezbednosti otežava birokratija. Prekršajni postupci su spori i neefikasani, predmeti brzo zastarevaju, sankcije su daleko ispod zakonskog minimuma... Zato je Inspektorat rada inicirao veliki broj sastanaka sa većima za prekršaje. Poboljšanja su primećena samo u Beogradu i Novom Sadu.

NADZOR
18.004 nadzora tokom prošle godine obavio je Inspektorat za rad u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Prekontrolisano je čak 411.325 zaposlenih

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Jovan

24.04.2010. 08:40

Морао би да се направи Стандард, како треба да се правилно инсталира Скела! На нацин на који је то и у Европи урадјено. Цесто путујем због природе свог посла за Холандију и Немацку, да цовек неверује како су "отмене" и сигурне њихове скеле. Цак сам их видео и са уградјеном инсталацијом за воду, ВЦ-ом и лифтовима!? Код нас се цовеку заврти у глави само кад их види онако инпровизоане и са даскама, а не јос да мора да се пење по њима и ради "квалитетан" посао!?

заслон

24.04.2010. 17:11

тек сам 2008 године видео скеле са металним простором где стаје даска прописана и које инају подупираче који су у зид заврнути и прицвршћени и још много подупирача који су на земљи постављени ово у шапцу а и то само на једном месту у центру док сам 2002 године током рада у новом саду на предузећу нис у насељу шангај ниједна није била сигурна кад човек погледа са земље и са скеле цела пећ звана колона за нафту висока 70 метара највиши објекат ту је урађена са скелама старим давно изанђалим које су имале само по једну малу даску са само понегде упориштима у зиду а имале су на земљи срећом нико није погинуо а скеле су монтирали и скидали машинбравари

sigurnost?

24.04.2010. 20:15

Ono sto sam video po Beogradu i okolini je uglavnom katastrofa. Ja vam se na ono nebih popeo a poslom sam morao da visim u specijalnoj korpi od dizalice do 100 m i to nekoliko meseci. Ludji je onaj ko se popne na cevcicu i jednu dascicu. I broj poginulih je takodje katastrofalan. Ali pre svega se pitajte dali su morali da poginu. Ipak od svega je najgore ono "ma nece se nista desiti" koje srecemo i na putevima (gde se takodje mnogo gine). Znam i ja da je kriza ali dali je iko svestan sta preostaje od zivota, onome ko nastrada, onome koga ostavlja iza sebe onaj ko pogine, onaj kome na teret pada onaj ko postane invlid. U sredjenijim drzavama osiguranja radnika skacu u firmama koje imaju ucestale incidente. Fabrike koje vas iznajmljuju takodje su zainteresovane za broj nesreca u vasoj firmi. Svaka intervencija medicinske sluzbe se belezi. Bilo bi interesantno da se malo doteramo u red, da drzava isplacuje invalidninu, da onaj ko radi na crno ne dobije nista od drzave i da se gazde putem povecanja osiguranja pa i zatvaranja firme motivisu da vise vode racuna o sigurnosti na radu. Isto tako, inspektori zastite na radu bi morali da budu u stanju da slobodno udju na bilo koje gradiliste i izvrse inspekciju.

Feniks

25.04.2010. 11:34

Nije receno koliko je tokom prosle godine inspekcijskog nadzora kontrolisano istih preduzeca, a koliko je onih nedodirljivih u koje inspekcija ne sme ni da kroci. Nas je inspekcija rada i zastite na radu, za mesec dana kontrolisala deset puta. I prvi put je bilo sve u skladu sa aktima o proceni rizika na radu kao svaki sledeci put. Bilo bi normalno da je inspekcija deset kontrola izvrsila u deset firmi, a ne u jednoj. Njima je bitno da imaju dovoljno kontrola na broju odnosno kvantitativno, a kvalitativno nije ni bitno.

cacanin

26.04.2010. 00:48

Kako da bude bolje u građevinarstvu kada država duguje građevinskim firmama preko 750 miliona eura. Inspektori sprovode selektivne kontrole, u neke firme i po nekoliko puta mesečno dok druge ni po nekoliko godina nisu posetili. I ako imamo propise oni se selektivno sporovode. SZR radnje se kontrolišu samo kada im neko pogine. Država forsira njihovo otvaranje a izvor rada na crno su baš oni. Zamislite jednu molersku radnju koja ima 1 (jednog zaposlenog) i napravi godišnji promet od 3 miliona dinara. Po normativima on bi trebao da radi 540 dana u godini !!! Kako ???Kako kada investitori nemaju nikakve sankcije za davanje poslova firmama i radnjama koje nemaju prijavljene radnike. Ljudi pa to košta !!!! U Čačku samo je prilikom izgradnje Merkatora traženo da se uz ponudu dostave i kopije M4 obrasca. Ostale investitore interesuje samo cena i ništa više. Da bi imali niske cene to jedino možete postići sa ne prijavljenim radnicima, a onda pored plata, dodati doprinose od 62%, nemate ni trošak za HTZ opremu , topli obrok koji je isto pored poreza od 18% oporezovan sa dodatnih 62% jer ga tretiraju kao lična primanja zaposlenih. Znate na terenu država priznaje radniku obrok od 60-70 dinara . Pa ni burek nema da pojede, i kako on da radi na skeli 10h ????? A nemate ni elaborat o zaštiti na radu, šta će vam kada nemate prijavljene radnike. Radnici koji rade na crno su mnogo vredniji. Oni znaju ako ne rade, sutra neće biti pozvani na posao a poslodavac ne mora da kalkuliše nikakve otpremnine, Sve se svelo na jeftino !!! U Čačku se adaptira opština, spuštene plafone izvodi firma koja nema radnike u radnom odnosu, kroz hodnik gde su radili radnici, inspektori i predsednik opštine prolazio je svaki dan. Nikom nije palo na pamet da pogleda da li su pored nove uniforme koji su nosili slučajno i prijavljeni. Primera mnogo koliko hoćete ali sve dok: - odgovornost za ne prijavljene radnike na gradilištu mora biti i na teretu investitora isto kao i na vlasnika firme ( tada će razmisliti koga angažuju za rad) rešenje portir koji kontroliše ulaz i izlaz. - inspektori idu u kontrolu sa policijom, koja ogradi gradilište a oni uđu unutra da kontrolišu ista. Mislim da bi ove dve stavke bile dovoljne za početak, A mogao bi da pišem na ovu temu do ujutru :(. A kada uvedete u red radnike, onda bi valjalo pogledati malo i ko koju licencu ima. Tako imamo slučajeve da su pojedini inženjeri sa licencom kod 10 pa i više firmi prijavljeni kao odgovorna lica. Čekaj pa gde oni plaćaju porez i doprinose ili samo prodaju pečat da zadovolje formu . To važi i za projektante. Svaki pečat mora da prati uplata za uslugu i plaćen porez za isto.