Otrgnimo Dianu od zaborava
10. 04. 2010. u 21:00
Naši čitaoci traže da se Diana Budisavljević posthumno odlikuje. Redakciji se javljaju ljudi kojima je feljton dao novu nadu i volju da potraže najbliže
Ovakvi komentari naših čitalaca na priču o Diani Budisavljević (a bilo ih je, samo na sajtu “Novosti”, više od stotinu), i brojni telefonski pozivi preživelih logoraša i njihovih potomaka obavezuju nas da nastavimo da pišemo o hrabroj Austrijanki koja je iz ustaških logora spasla oko 12.000 dece. Nepodeljen apel naših čitalaca je da se Diana posthumno odlikuje, da joj se srpski narod u Republici Srpskoj, Hrvatskoj i Srbiji oduži i da se iz zaborava izvuče njeno veliko delo.
Prvi korak je već učinjen: Nino Jauz, načelnik opštine Kozarska Dubica, predložiće već na idućoj sednici Skupštine opštine da jedna ulica u Kozarskoj Dubici dobije ime po Diani Budisavljević.
- Lično ću pokrenuti inicijativu da jedna ulica dobije njeno ime, i to već na sledećoj sednici Skupštine opštine - kaže za “Novosti” Jauz.
Iako čuđenje i iznenađenje nekih naših čitalaca - ne samo da je postojao neko kao Diana, već i da su se takve strahote dešavale - idu u prilog tvrdnji da je priča o genocidu nad Srbima pomalo zaboravljena, redakciji “Novosti” stigle su i mnogobrojni pozivi ljudi koji su u našim tekstovima, u pomenu imena Diane Budisavljević, pronašli nadu da su njihovi braća i sestre još živi.
Javili su nam se ljudi koji su odavno bili izgubili nadu da će pronaći svoga brata ili sestru, razdvojene od porodice u ustaškom logoru. Vojinovićima iz Žitišta i Dragnićima iz Okučana, dosije Diane Budisavljević dao je novi polet da ponovo potraže svoju familiju. Možda baš njihovi najbliži i dalje žive u Zagrebu, a da i ne znaju da su deca sa Kozare, Like, slavonskih sela...
- Mnogo je neispričanih priča na ovu temu, to mi iz Potkozarja najbolje znamo - piše nam čitateljka Mirjana. - Mnogi naši su pobijeni, odvojeni od porodica. Mnogima su trajno izgubljeni tragovi, porodice zbrisane... A isti počinitelji su bez griže savesti nanovo izveli zločine identične onima iz kozarske ofanzive.
Nažalost, u udžbeniku istorije za osmi razred odrednica “Genocid u NDH” nema ni pola strane. Ne pominje se broj stradalih Srba. Samo su pobrojani dečji logori, a stradanje dece ne opisuje se ni jednom rečju.
- Imam četvoro dece i želim da o Diani i stradanju svog naroda uče u školi, iz svojih udžbenika. Neka joj je večna slava i hvala! - kaže u svom komentaru na sajtu “Novosti” jedna majka koja veruje da, ako zaboravljamo zlo, isto tako možemo da se zaboravi i ono dobro.
I Brigita Knežević, predsednica Udruženja logoraša i jedno od “Dianine dece”, smatra da generacije koje dolaze malo znaju o genocidu nad Srbima:
- Nekada smo mi logoraši išli u škole i garnizone, pričali učenicima i vojnicima o zverstvima... Niko nas odavno ne zove.
POTRAGA
JAVILI su nam se čitaoci koji se nadaju da u “Dnevniku Diane Budisavljević” mogu da pronađu nešto o svojim najbližima. Upućujemo ih na kartoteku u Hrvatskom državnom arhivu, u Zagrebu, kome može da pristupi svaki logoraš ili potomak. Dobar deo kartoteke, iz fonda Dragoja Lukića, nalazi se i u Muzeju žrtava genocida, na Trgu Nikole Pašića u Beogradu. “Novosti” će nastaviti da objavljuju sva nova saznanja vezana za Dianu i njenu kartoteku.
TIHOMIR STANIĆ: SNIMAMO FILM
PRODUCENT i glumac Tihomir Stanić najavljuje da će čudesna priča o Diani biti prenesena i na veliko platno.
- Planiramo da 2012. započnemo snimanje filma o njoj. Biće to igrani film, a centralna radnja će biti smeštena u tri julska dana 1942, kada je Diana boravila u Staroj Gradiški - objašnjava Stanić. - Hteli smo da pravimo film o Jasenovcu, ali onda smo, gotovo slučajno, naišli na tu čudesnu priču i Dianin “Dnevnik”. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i ja smo se borili da pobedi baš tema o Diani...
Već se zna i datum kada će pasti prva klapa - 28. maj 2012. Ne slučajno - izabran je dan kada je Diani oduzeta kartoteka.
- Iza ostvarenja stoji “Balkan film” iz Kozarske Dubice, a izrada scenarija, koji se oslanja na “Dnevnik”, poverena je Vladimiru Kecmanoviću i Đorđu Kadijeviću - navodi Stanić.
VEĆA OD ŠINDLERA
* Austrijanka udata za Srbina, organizovala je akciju spasavanja srpske dece iz ustaških logora u vreme NDH.
* Decu sa Kozare, Korduna, iz hrvatskih i bosanskih sela, lečila je u Zagrebu i pokušavala da nađe familije koje bi ih podizale.
* Popisala je oko 12.000 mališana u svoju kartoteku, kako bi im sačuvala imena i vratila ih roditeljima posle rata.
* Imala je podršku uskog kruga ljudi, i svi su rizikovali svoje živote zbog srpske dece. Protiv nje i saradnika bile su ustaške vlasti, a posle rata je pala i u nemilost komunista.
* Umrla je gotovo zaboravljena, u Insbruku, u Austriji. Njeno ime ne nosi nijedna ulica, ni institucija u Srbiji, Bosni ili Hrvatskoj. Nema je u udžbenicima, nema ni knjige ni filma o njoj.
golub dojcinovic
10.04.2010. 21:25
Neverovatno !Da takav herojski cin nebude dosada poznat .Dali smo i sami krivi ,svakako jesmo.
Dijani Budisavljevic, podici spomenik u sred Zagreba, neka krvati gledaju tu sveticu i neka ih podseca da su sluge Vatikana!!!
U vremenu u kojem živiomo, priča o Diani budi nadu svakom humanom čoveku.
Ovakva osoba zasluzuje spomenik, ulica da se zove njenim imenom. Ova zena je cista ljubav , heroizam i pozrtvanost.
Pa makar nekada da se skina prasina sa zene koja je bila andjeo najmanje receno....
Komentari (21)