Do viđenja do Sretenja
20. 02. 2010. u 20:42
Praznici nedovoljno poznati u javnosti. Država nije mnogo uradila na promociji naših važnih datuma. U poređenju sa ostalim zemljama Evrope, Srbija deluje kao jedna od najvrednijih zemalja Starog kontinenta
DA prošli ponedeljak nije bio neradan dan i da prodavnice nisu radile skraćeno, mnogi bi bili uskraćeni za informaciju šta se slavi tog 15. februara. A proslavljao se centralni praznik Republike Srbije - Dan državnosti.
Gde se "zagubio" ovaj datum, koje su nove vlasti "oktroisale" još 2001. godine i redovno poslednjih devet godina promovisale na Sretenje u Orašcu? Po rečima Milana Nikolića, direktora Centra za proučavanje alternativa, narodu je pre proslave trebalo objasniti kada i zbog čega slave ovaj praznik.
- Trebalo je uraditi malu medijsku kampanju uoči praznika - kaže Nikolić. - Reći, na primer, evo, za deset dana dolazi taj veliki praznik, slavimo ga zbog tih i tih istorijskih korena, to je naša tradicija... Ali, mi smo tih proteklih deset godina u tranzicionoj konfuziji, a deo te konfuzije odnosi se na praznike.
Osvrćući se na prethodna vremena, Nikolić podseća da je nekako bilo više reda i tačno se znalo šta se slavi, mada je sve bilo podređeno uzdizanju komunističkog kulta. On nabraja Dan borca 4. jul, Dan ustanka 7. jul, Dan Republike 29. novembar, Dan vojske 22. decembar... Na pitanje da li se ranije preterivalo, a danas oskudeva u mnogobrojnim značajnim datumima, sagovornik "Novosti" odgovara:
- U komunističkoj Jugoslaviji na delu je bila demagogija, mnogo se praznovalo, a bilo je i mnogo prevara - kaže Nikolić. - Deo prevare su i ti mnogobrojni praznici. Svašta se praznovalo, a u stvari se komunistima dizao veliki spomenik. Sada treba naći pravu meru i pravilno rasporediti praznike, a ne sve strpati u isti dan.
Srbija, po rečima sociologa Srećka Mihailovića, i nema razloga za praznovanje:
- Mi smo siromašna zemlja, imamo malo razloga za slavlje.
Mnogi zaboravljaju da Srbija ima izmenjen Zakon o praznicima. Po tim paragrafima, u Srbiji se kao državni praznik obeležavaju četiri datuma: Nova godina (1. i 2. januar), Dan državnosti - Sretenje (15. februar), Praznik rada (1. i 2. maj) i Dan pobede (9. maj). Ovaj poslednji praznuje se radno.
Ovoj listi treba pridodati i crkvene praznike. Neradni dani za pravoslavne vernike su prvi dan Božića (7. januar) i uskršnji praznici (od Velikog petka do drugog dana Uskrsa), kao i dan krsne slave.
Praznici kao što su Sveti Sava, koji pada 27. januara, ili Vidovdan, 28. juna, kao i do sada obeležavaju se radno.
NISMO U VRHU
U poređenju sa ostalim zemljama Evrope, Srbija deluje kao jedna od najvrednijih zemalja Starog kontinenta. U Nemačkoj imaju sedam praznika, Slovenija i Kipar po 15. Naše susedi Mađarska i Bugarska imaju 13 praznika, Španija 16, a Belgija je apsolutni šampion sa 18 praznika.