Zrače čestice čiste pameti
12. 12. 2009. u 21:26
Docent dr Dušan Mrđa (32), nuklearni fizičar iz Novog Sada, dobitnik nagrade "Dr Zoran Đinđić". Ostaje u Srbiji. Nagradu od milion dinara potrošiće na naučni rad i literaturu
PRVI put kosmos ga je opčinio kao dečaka, kada je, kroz durbin, u rodnom Bosanskom Petrovcu, kod Bihaća, ugledao "živu" sliku kratera na Mesecu. Nastavila se u gimnaziji u Bačkoj Palanci, gde je 1992. godine izbegao iz bosanskog ratnog vihora. Već tada je znao da će fizika trajno prožimati njegov život.
Krenuo je ka Novom Sadu, tamošnjem univerzitetu, gde je danas docent na Departmanu za fiziku. Blistava karijera dr Dušana Mrđe (32) upravo je ovenčana još jednim velikim priznanjem - prestižnom nagradom "Dr Zoran Đinđić".
Uža specijalnost dr Mrđe je "gama spektrometrija", jedna od nuklearnih metoda za ispitivanje gama zračenja čestica koje emituju radio nukleidi.
- Svoje znanje, konkretno i neposredno, mogu da primenim u detekciji veoma niskih sadržaja radionukleida u različitim vrstama uzoraka u medicinskoj nuklearnoj fizici, hrani, građevinskom materijalu, kao i tokom ispitivanja interakcije kosmičkog zračenja sa različitim vrstama materijala - objašnjava mladi naučnik u skučenoj laboratoriji Departmana za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu. Osim dva kompjuterska stola, u laboratoriji je nekoliko kabastih sprava s puno žica, nalik na ogromne bojlere, koje "sakupljaju" kosmičke čestice.
Na dnevnopolitičko pitanje o nuklearkama, dr Mrđa bez dvoumljenja odgovara da će Srbiji, u perspektivi, biti neophodna i nuklearna energija.
- Ne mogu da tvrdim kada će to tačno biti, ali tome mora da prethodi dug period analiza, neophodnih da se jedan takav objekat napravi, kao i edukovanje kadrova koji bi na siguran i bezbedan način mogli da rade u nuklearki - samouvereno kaže mladi naučnik.
Svoje naučno samopouzdanje dr Mrđa je imao priliku da proveri na Institutu "Maks Plank" u Minhenu, gde je 2002. godine bio na usavršavanju. Lako se sa kolegama iz naprednijeg dela Evrope uklopio u timski naučno-istraživački rad o razvoju detektora za otkrivanje "tamne materije". Naime, nekih 95 procenata materije u kosmosu jeste tamna, nevidljiva materija.
- Studenti na našim univerzitetima stiču dovoljno fundamentalnog znanja da, u različitim oblastima, mogu da se uklope u rad sa kolegama u inostranstvu - kaže mladi atomski fizičar iz Srbije.
Priznanje "Dr Zoran Đinđić" ovaj mladić, oženjen Milenom, koja je posvećena ekonomiji, doživljava kao veliku čast. Veći deo nagrade koja iznosi milion dinara, potrošiće upravo na naučni rad i literaturu. Želja mu je da ponovo ode na čuveni naučni institut u Cernu, ali samo privremeno, kako bi držao korak s naukom. Jer, dr Dušan Mrđa pripada manjoj grupi naših učenih i ambicioznih mladih ljudi koji svoju budućnost ne vide po svaku cenu u inostranstvu već u Srbiji.
PROSEK 9,62
DOCENT dr Dušan Mrđa rođen je 1977. u Bihaću. Na PMF u Novom Sadu diplomirao je 2001. sa prosečnom ocenom 9,62. Magistarsku tezu odbranio je 2004, a doktorirao 2007. godine. Od 2005. na ovom fakultetu ima zvanje docenta. Izuzetno je doprineo razvoju niskofonskih germanijskih sistema u laboratoriji Katedre za nuklearnu fiziku. Ove godine objavio je četiri naučna rada u čuvenom svetskom časopisu NIM.
Biljana
13.12.2009. 19:11
Ovo je za svaku pohvalu!
cestitam, dushane, od sveg srca! ako je iko zasluzhio ovu nagradu, onda si to ti! samo napred! pozdrav!
"čuvenom svetskom časopisu NIM" ??? Poprilicno sam izvan naucnih tokova, te sam se posluzila internetom, ne bih li saznala koji je to cuveni casopis NIM. Nije mi ni to bilo dosta, i resila sam da dublje udjem u pricu. Telefonski racun ce me ubiti ovaj mesec, ali razgovorala sam sa svih 7 japanaca koji su procitali ovaj japanski casopis. Zadovoljni su radom. Imaju problema sa izgovaranjem imena i prezimena naseg kandidata za Djindjicevu nagradu, ali rad generalno... nije los. Nece ga citirati i ne sluzi im nicemu, ali mozda ce jednom eventualno nekom posluziti. Ali procitali su ga. Sva sedmorica. No s obzirom da je internet pravo cudo, iskopala sam i prave svetske casopise. I saznala da u njima i ne moze bas svaka shusha da objavljuje radove. Taj djavolji svet je smislio nacin da rangira citanost, vrednost i slicne sitnice za naucne casopise. Postoji za to termin IMPACT FACTOR. To odredjuje vrednost casopisa. Da ne duzim.... "CUVENI SVETSKI CASOPIS NIM" (hahahah... ne mogu ipak da se ne nasmejem!!) ia impact factor 1.023 dok su oni zaista cuveni, citani i vrednovani casopisi ovencani faktorima i preko 30!!!!! Elem... ajmo opet da potegnemo pricu o nauci u Srbiji Nemamo boljih od Dusana? Jadna nam majka.... Pozdrav, svetlana PS Djelicu, molim te, ajde malo povedi racuna.... Al iskreno... MOLIM TE!!!!!
Samo napred i pozdrav!
Komentari (4)