SRPSKE ulice će opet nositi imena sovjetskih oslobodilaca ili barem viđenijih „baćuški“. Ruske vojskovođe nestale su krajem devedesetih godina prošlog veka sa tabli u većini gradova širom Srbije, odlukom tadašnjih vlasti. Ali, čim je najavljeno da će ruski predsednik Dmitrij Medvedev doputovati u Beograd, 20. oktobra, na proslavu 65 godina oslobođenja srpske prestonice, odmah su počeli predlozi da se vrate imena ulica sovjetskih vojskovođa iz Drugog svetskog rata.
Inicijativu je pokrenulo 66 doktora nauka, akademika, profesora, umetnika... sa konkretnim predlozima koje bi ulice trebalo nazvati po herojima Crvene armije. I ruski ambasador Aleksandar Konuzin sugerisao je nedavno da bi Beograd trebalo da ima ulice maršala Tolbuhina, generala Ždanova i Crvene armije, koji su učestvovali u njegovom oslobađanju. I mada je bilo nagoveštaja da će ove poteze gradske vlasti povući po hitnom postupku, zbog blizine 20. oktobra, gradonačelnik Dragan Đilas najavio je da će se to, ipak, desiti za nekoliko meseci, u redovnoj proceduri.
U Starom dvoru navode i da se neće menjati nazivi ulica Makenzijeva i Resavska, jer su se tako zvale pre nego što su promenjene u maršala Tolbuhina i generala Ždanova, ali je najavljeno da će sovjetskim vojskovođama biti dodeljene potpuno nove ulice.
Trenutno se nekoliko prestoničkih ulica zovu po istaknutim Rusima - Tolstojeva, Gogoljeva, Jurija Gagarina, Maksima Gorkog, cara Nikolaja Drugog, Mihaila Bulgakova... DSS je najavio da će u inicijativi prilikom vraćanja ulica generalima, predložiti da se one dodele Aleksandru Nevskom, Fjodoru Dostojevskom i Aleksandru Solženjicinu.
- U NOVOM SADU nije bilo inicijative da se imena ulica ponovo nazovu po poznatim ličnostima iz Rusije, i to iz jednostavnog razloga - nikada nijedna ulica koja je nosila ime nekog poznatog Rusa nije zamenjena drugim nazivom - kaže Miodrag Stanković, predsednik Komisije za davanje naziva ulicama Skupštine grada.
- Jedna ulica se zvala Crvene armije, ali je taj naziv odavno zamenjen, a i ne tiče se direktno te inicijative. Međutim, možda neko pokrene inicijativu da se i taj naziv ulice vrati, ali zasada nismo dobili takav predlog - kaže Stanković.
Odbornici Skupštine grada Novog Sada su u januaru prošle godine predsedniku Rusije Vladimiru Putinu dodelili priznanje počasnog građanina.
VRŠČANI su, sa druge strane, Trg Lenjina i još nekoliko ulica sa imenima ruskih velikana odavno izbrisali sa tabli na kućama. Ipak, opštinsko veće je ovih dana diskutovalo o vraćanju njihovih naziva. Odnedavno, u gradu postoji samo jedna „ruska“ ulica, nazvana po rođenom Vrščaninu Nikiti Tolstoju, inače potomku proslavljenog pisca Lava Tolstoja, a svi su izgledi da će mu se „pridružiti“ još neki ruski velikani.
U LOZNICI su davno, pre nekoliko decenija, nadenuli ulicama imena ruskih generala Ždanova i Birjuzova, koje su i ostale i nikad niko nije pokretao inicijativu da se menjaju. U Vukovom kraju su, pored ostalih, i ulice Jurija Gagarina i Maksima Gorkog. Bivši ruski predsednik, a sada premijer, Vladimir Putin, proglašan je za počasnog građanina Loznice.
KRUŠEVAČKE ulice nisu ni nosile imena proslavljenih Rusa, heroja Drugog svetskog rata, pa zbog toga ona nisu ni mogla da budu menjana, potvrdio nam je Vladimir Tasić, predsednik Gradskog odbora SPS Kruševac. U vreme nastajanja najvećeg broja ulica u Kruševcu, naša zemlja nije bila baš u bliskim odnosima sa Rusijom, pa nijedna ulica nije ponela ime nekog od ruskih heroja. Inače, grad Kruševac, administrativni, privredni i kulturni centar Rasinskog okruga, poznat je i po tome što njegova glavna ulica nikada nije nosila ime maršala Tita.
U KRAGUJEVCU više od deset ulica nosi ime poznatih ličnosti iz Rusije. U gradskoj upravi kažu da ulice koje nose ta imena postoje decenijama i da nikada nije ni bilo inicijative za promenu njihovih naziva. Jedna od centralnih ulica u naselju Grošnica je, na primer, Gogoljeva, a mesnoj zajednici Lepenica, u najužem centru grada, dodeljena je Lavu Tolstoju.
NIŠLIJE su postigle neformalni konsenzus, tako da se u skorije vreme neće menjati nazivi ulica ili trgova koji nose imena poznatih i znamenitih ličnosti. Kada je reč o tome da li će nekim ulicama eventualno biti vraćana imena poznatih ličnosti iz Rusije, prema rečima predsednika Skupštine grada Niša, prof. dr Mileta Ilića, prvo će se uraditi detaljna analiza, kakvo je pravo stanje na ovom planu, a zatim će se konkretno i odlučivati.
VRANJANCI su samo četiri ulice posvetili Rusima - Alekseju Durakovu, Gagarinu, Oktobarskoj revoluciji i Lenjinu. Stefan Dutina, predsednik gradske Komisije za imenovanje ulica i trgova, kaže da postoje inicijative građana da pojedine ulice dobiju nova imena. Takav zahtev su, na primer, uputili stanari Ulice Matije Gupca. Ukoliko odluka bude doneta, ova ulica mogla bi da ponese ime nekog ruskog vojskovođe ili pisca, kaže Dutin.

LENJINOV PARK
U SUBOTICI nema zvaničnih zahteva da se ulicama vrate ili daju imena znamenitih ličnosti iz ruske istorije. Vezu sa Rusijom i antifašističkom borbom simbolišu, uglavnom, nazivi trgova u Subotici, pa tako jedan od najznačajnijih i dalje nosi naziv Trg Oktobarske revolucije, a u gradu na severu Bačke je i Trg slobode, Trg žrtava fašizma te Lenjinov park, koji se nalazi ispred železničke stanice.

UŽICE BEZ STRANACA
UŽICE ima 18 „partizanskih“ ulica, nema nijednu nazvanu po ravnogorskom pokretu, a najzastupljenija su imena iz novije istorije. Samo dve ulice u najvećem gradu zapadne Srbije imaju strani prizvuk, Ulica Josipa Jehličke, posvećena Čehu, osnivaču Sokolskog pokreta i Ulica norveških interniraca. U ovom gradu nije bilo zvaničnih inicijativa, kao ni u mnogobrojnim drugim srpskim gradovima, da se pojedine ulice nazovu po poznatim Rusima. Nema, doduše, ni Amerikanaca, Francuza...

CRVENI TRG
U ČETIRI opštine Pirotskog upravnog okruga, Pirotu, Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Babušnici nema nijedne ulice koja je nazivana po imenima sovjetskih generala i maršala. Dimitrovgrad je nazvan po bugarskom revolucionaru Georgiju Dimitrovu, velikom prijatelju Josipa Broza Tita, a poslednjih godina pokrenuta je inicijativa da se ovom gradu vrati raniji naziv Caribrod, ali procedura još nije okončana. Centralni gradski trg u Pirotu do pre nekoliko godina zvao se Crveni trg, ali ne po Oktobarskoj revoluciji ili Crvenoj armiji nego zbog crvenog betona kojim je bio zaliven.

* * * * *

ĆORSOKAK SRPSKE KONFUZIJE
Kada uđete u voz na pogrešnoj stanici, sve naredne stanice su pogrešne. Konfuzija nastala uoči dolaska rukog predsednika Medvedova, zbog menjanja imena ulica sovjetskim oslobodiocima, navodi nas da se zapitamo i o pravcu kretanja naše kompozicije.
Zašto su Srbija i grad Beograd sada u ovolikom problemu? Verovatno zato što su negde pogrešili. Da li se to desilo 1945? Sigurno, ali to nije bio razlog da grešimo i pola veka kasnije.
Kako smo, dakle, menjali imena beogradskih ulica, odmah pošto je naša prestonica prestala da bude „crvena“? Zastupnici teze da je sve urađeno kako treba kažu da smo samo vratili stara, „tradicionalna“ imena, a da se nikome nismo svetili. Nisu u pravu. Da jesu, Ruzveltova ulica danas bi se zvala - Grobljanska, kao pre rata.
Postojala je, očigledno, tendencija - kriterijum kome ulica može da se „uzme“, a kome ne može. I stradali su Rusi, jer je tada, priznajmo, bilo popularno da se kaže da su oni „oslobodili Beograd od Beograđana“. Izgleda da se nije mislilo na Beograđane pogušene gasom u kamionu - dušegupci, streljane u Jajincima i povešane na Terazijama tokom tih „zlatnih“ godina, pre nego što su „ljudi iz šume“ sa sovjetskim tenkom T-34 obrnuli krug „dvojke“, preskačući tramvajske šine da ih ne ubije struja.
Bulevar Crvene armije je ideološko ime? Onda to važi i za pariski Trg Staljingrad. Kako god, Južni bulevar danas je besmisleno ime za saobraćajnicu na tom mestu, jer se Beograd u međuvremenu dramatično proširio - na jug. A, namera da se Ulica maršala Birjuzova, oslobodioca Beograda 1944. poginulog u avionskoj nesreći 1964. baš nadomak Beograda (ista sudbina zadesila je i generala Ždanova), preimenuje u Stara Kosmajska, iako je Kosmajska ulica već postojala na teritoriji grada, može da se tumači kao nezahvalnost, ili kao nešto gore. Na sreću, pukim slučajem, Birjuzovu je ulica - ostala.
Čudni su bili kriterijumi za imenovanje ulica u Beogradu. Zaslužuju li dve vladarske žene - kraljice Natalija i Marija - onolike ulice u centru prestonice? Budimo pošteni i prema komunistima, i recimo da Jovanka Broz nikada nije dobila svoj sokak. Da bude još gore, Marijinom suprugu, kralju Aleksandru Karađorđeviću (koji je, valjda, od nje značajnija istorijska ličnost), nismo dali ulicu - Bulevar kralja Aleksandra zove se po poslednjem vladaru iz loze Obrenovića. Na njegovu ženu, kraljicu Dragu, nismo pomislili...
Ovim uopšte ne želimo da kažemo kako bi Ulica kralja Milana trebalo ponovo da se zove Maršala Tita. Samo da je već jednom potrebno podvući crtu. Izaći na bilo kojoj stanici i kupiti kartu za ispravan voz. (Mirko Radonjić)