IZBORI za članove Srpske akademije nauka i umetnosti su u jeku. Bojim se da će ove godine doći manje kandidata nego prošli put. Krivice za to ima u Zakonu o SANU, na koji čekamo već godinama. On bi omogućio i bolji sistem glasanja. Sada dobijamo predloge koji nisu ni na nivou izbora za predsednika kućnog saveta. A drugi razlog svakako je sujeta. Gleda se ko je čiji kandidat, pa onda po principu - ja ću glasati za tvog ako ti podržiš mog.
Ovako akademik Nikola Tasić, potpredsednik SANU, opisuje atmosferu uoči izbora novih članova.
* Znači li to da ni ovoga puta izbore nisu mimoišli lobiranje, nepotizam i argumenti koji nemaju veze s naukom?
- Da. S obzirom na naš mentalitet, i ovde se dešava isto što i u drugim institucijama. I akademici su ljudi. Sa svim vrlinama i manama. A nekada mana ima i te kako mnogo.
* Nedavno je u polemici Radoša Ljušića i akademika Vasilija Krestića izneto mnogo “prljavog veša”. Narušava li to ugled SANU?
- To govori o uvek istim problemima u Akademiji. Formira se jedna grupa koja gura svog kandidata, druga insistira na nekom drugom... I tako se stvara odnos koji negativno deluje na rad institucije. To je odnos našeg mentaliteta i takvi smo gde god se okrenete. Isto važi i za pitanja o Dobrici Ćosiću. Jer, kada je neko nekada bio jak, niko nije smeo ni da zucne protiv njega.
* Mogu li se u Akademiji napraviti oštri rezovi?
- Moralo bi da se ide u tom pravcu ako Akademija želi da ima poštovanje okruženja u kom radi. Da više razgovaramo i da budemo tolerantiji.
* Kakvo je trenutno stanje na odeljenjima? Dokle se odmaklo u odabiru kandidata?
- Prošlo je evidentiranje predloga i pojedina odeljenja su već glasala. Na odeljenje istorijskih nauka stiglo je 20 imena, a prošlo ih je u drugi krug svega četiri ili pet. Imena se otkrivaju tek na jesen, a glasanja su tajna.
* Zbog manjka kavalitetnog kadra ili sujeta onih koji biraju?
- Došli smo dotle da, zbog sujeta i polarizacija, pojedinim odeljenjima preti da se ugase. Jer, kada članovi ne mogu da naprave dvotrećinsku većinu potrebnu za drugi krug glasanja, ne mogu nikoga ni da izaberu. Sada je problem sa odeljenjem medicinskih nauka. Imamo poplavu kandidata sa medicinskih nauka.
* S obzirom na dominanatan broj lekara u SANU, preti li vam da se pretvorite u srpsku akademiju medicinskih nauka?
- Ne. Jer, ako ovako nastave, odeljenje će se ugasiti. Ima mnogo predloga, ali i troje jakih u Akademiji koji protežiraju svoje. I onda se tu ponavlja - ako ćeš ti mog, ja ću tvog. To nije dobro. Ljudi moraju da se uzdignu i gledaju isključivo naučne vrednosti.
* Osim o izborima, u Akademiji se najviše priča o Zakonu o SANU. Zbog čega je on toliko važan?
- Između ostalog, promenio bi se i način predlaganja kandidadata za SANU. Sada nije precizirano ko sve izvan Akademije može da predlaže nove članove, pa dobijamo predloge koji kompromituju taj princip. Nisu na nivou ozbiljnih profesora univerziteta. Šalju nam predloge udruženja koja ne možete ni na Internetu da pronađete. Imamo izuzetne stručnjake koje godinama nijedno odeljenje ne predlaže, jer se bave nekim graničnim oblastima...
* Da li bi se izmenama zakona vratilo dostojanstvo izborima?
- Svakako. To je jedan od ciljeva. Ali, veći problem je aktivnost članova. Imamo aktivne, neaktivne i one koji su prešli osamdesetu godinu, pa ih je starost sprečila da rade. Često baš ovi najstariji sede u odborima, različitim radnim telima, komisijama... Imamo mlade ljude koji bi to mnogo bolje radili, ali nemamo načina da ih tu postavimo.
* Govorite da Akademija mora hitno da se podmladi. Hoće li se to dogoditi na ovim izborima?
- Malo - da, ali dovoljno - ne. Ne znam kako će biti u drugim odeljenjima, kakva će biti definitivna lista i kakav će biti odnos akademika u vezi s tim problemom. Jer, vi lakše možete u Akademiju da progurate neko zvučno ime nego nekog mladog ko je pronašao novi metod u medicini. A dešavaju se apsurdi, da se za dopisne članove, koji najviše treba da rade i podmlade sastav, predlažu ljudi koji imaju 80 godina.
* Znači li to da akademici imaju otpor prema konkureniciji?
- I to je ljudski. Narcisoidnost je ovde najjače izražena. Nekada možete da budete i te kako dobri, ali ste sin nekoga ko nije u dobrim odnosima sa onim ko treba da glasa za vas i to je već problem.
* Još od osamdesetih i čuvenog memoranduma,SANU se ograđuje od politike. Koliko je
Akademija zaista daleko od dnevne politike?
- Nije daleko. Ali, nije tako bilo ni ranije. I ja sam bio u politici, žestoko se borio, ali iz ubeđenja. Mogao sam da budem i laborant na fakultetu, pa bih to isto radio. Ne možete da budete po strani, a vidite da nešto ne valja. Ali, to su stavovi pojedinih akademika, ne cele institucije.
* A može li institucija, jedinstveno, da iskaže stav o nekim važnim državnim pitanjima?
- Mogla bi, ali je pitanje kako postići konsenzus. Mnogi u javnosti iznose svoj stav, pa se to prenosi kao stav Akademije. I ovde je kao u Skupštini. Imate različita mišljenja. Tek predsednik Nikola Hajdin uspeo je svojim autoritetom i komunikacijom sa odeljenjima da malo izmeni profil Akademije. Nema više šanse da se ovde pojave neki memorandumi.
* Očekivalo se od Akademije da bude odlučnija bar po pitanju Kosmeta!
- Rađeno je ovde dosta. Drugačije bi se i SANU ponašao da vidi da ima izgleda. Naš sadašnji predsednik Srbije vodi malo tu politiku prigušivanja, ali to samo može da razočara. Najbolje je da smo tu, ali da nismo na vetrometini. A ne zbog toga što je priznao KiM da ne razgovaramo s nekim ministrom spoljnih poslova. Čovek mora da bude racionalan.
* Na Statut Vojvodine, koji podržava rad Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, reagovali ste mnogo burnije i jedinstvenije?
- Tim predlogom napravljena je loša usluga Vojvodini. Mi već imamo ogranak SANU u Novom Sadu i 50 članova koji su iz Vojvodine. Smatramo da taj ogranak, ako jednog dana bude imao potencijal, može da izraste u vojvođansku akademiju. Ali, ne da to bude neka alternativna akademija, i po kvalitetima, i po opredeljenju, već da izraste iz SANU. Ako bi se Statutom Vojvodine priznao rad VANU, kako bismo tu akademiju uopšte mogli da nazovemo? Mi u Vojvodini nemamo problem s manjinama. Imamo ih sa onima koji su hteli, a nisu uspeli, da postanu članovi SANU.

ZARADE AKADEMIKA
* IZ pređašnjeg Predloga zakona o SANU sklonjen je član o zaradama akademika. Gledano sa strane, kao da se u SANU previše govori o zaradama, zgradama, kabinetima...
- To je normalna situacija. Neke stvari moraju da se preciziraju, da budu obavezujuće, a ne da se rešavaju tapšanjem po ramenu. Nećemo mi da promenimo zakon samo zbog dnevnica. Ali, one treba da budu veće. Bar 20 odsto akademika živi ispod nivoa dostojnog jednog obrazovanog čoveka.

IDEOLOŠKI OBOJENI KRITIČARI
* SANU ima mnogo kritičara. Jesu li baš oni prvi u redu kada dođe vreme prijema novih članova?
- Oni bi, navodno, došli da promene nešto u SANU. To im je opravdanje. A došli bi i te kako. Ne dopada mi se što su se u SANU stvari ispolitizovale. Ima kvalitetnih ljudi za koje bih ja rado glasao ako bi uspeli da dođu do skupštine. Jer, naši ideološki pogledi ne mogu da budu razlog da neko od tih ljudi ne može da postane član.