Unosna borba za gladne radnike
04. 02. 2006. u 19:02
Mada pravog štrajka na železnici godinama nije bilo, pojedini sindikalni lideri ga "pripremaju" koristeći teško shvatljive pogodnosti. Novac iz štrajkačkog fonda uplaćen u KEB iako se znalo da ovoj banci preti likvida
Poznavaoci prilika u Železnicama Srbije ove najave i događaje u poslednja dva meseca tumače kao konačni razvod braka lidera SŽS i poslovodstva ŽS. Naši sagovornici ističu da su do sada, ne računajući generalni štrajk u 2002. godini, mada je možda i tu bilo dogovora, vođe SŽS naprosto "flertovale" sa menadžmentom najavama obustava rada.
Iz Upravnog odbora Železnice Srbije je još u oktobru izbačen Milan Cvejić, potpredsednik SŽS, Vukašin Cvetković, predsednik iz UO Zdravstvenog centra železničara, a Miroslav Jeremić, sekretar nije više ni član UO CIP.
Za članstvo u UO ŽS od aprila 2004. do oktobra 2005. godine Milan Cvejić je dobio 675.000 dinara. Nije uvažio sindikalni stav da ovu "apanažu" ustupi sindikalnom fondu. Cvejić je dobio otkaz zbog plasiranja svog viđenja stanja o železnici u medijima, a u subotu je najavu otkaza dobio i Miroslav Jeremić.
ISTRAGA U TOKU
KRIMINALISTIČKA i finansijska policija su već četiri puta proveravali materijalno-finansijsko poslovanje Sindikata. Pod lupom je i novac Štrajkačkog fonda koji je, kako nam je rekao predsednik SŽS Vukašin Cvetković, "težak" preko 100 miliona dinara, odnosno više od milion evra. Ima nagoveštaja da je od 1997. godine, kada je Fond osnovan do sada od članova sindikata prikupljeno čak tri miliona evra. Predsednik Štrajkačkog fonda je sada Milan Cvejić.
U Kreditno-eksportnoj banci, sada u likvidaciji, zamrznuto je 22 miliona dinara. Prema rečima Nebojše Nikića, predsednika Sindikata izvršnih službi, novac Štrajkačkog fonda je davan i nekim sumnjivim finansijskim firmama.
- Novac Fonda smo uvek plasirali u nekoliko banaka, kako nam se ne bi desila baš ovakva situacija kao sa KEB - demantuje ove navode Milan Cvejić. - Kada smo ulagali u KEB, banka je bila zdrava.
Dolazimo do interesantnog podatka da je novac u KEB uložen kada se već znalo da ovoj banci preti likvidacija! Zašto? Svež novac je, svakako, banci bio preko potreban da uveri Narodnu banku i druge o svojoj validnosti. Naš sagovornik (ime poznato redakciji) ima u rukama dokaze o tome, a ističe da je motiv čelnika Sindikata bila velika provizija.
Zoran Ilić, kandidat za predsednika ovog Sindikata na izborima u decembru kaže da je od Veća samostalnog sindikata Srbije Vukašin Cvetković dobio san. Navodi i adresu - Gandijeva ulica 154, šesti sprat, stan 29. Cvetković spava u hotelu "Beograd", a stan izdaje, tvrde naši sagovornici.
- Neki govore da imam još dva stana - ironično navodi Cvetković. - Ako pronađu neki "moj" stan, neka se slobodno usele u njega.
- PADAJU u oči troškovi sindikata u želeničkom hotelu "Beograd". U dokumentu iz 2003. godine jasno stoji da je za noćenje i ishranu Sindikat železničara Srbije potrošio čak 20,6 miliona dinara! Tada je list "Pruga" pisao da su sindikalisti, predstavnici svih deset tada registrovanih sindikata, "pojeli i popili" 27 miliona dinara. A u prošloj godini je samo SŽS u hotelu "Beograd" potrošio 22 miliona dinara.
Sada, ukupno, ima 15 sindikata u Železnici Srbije!
Reprezentativni je, pored SŽS, i Nezavisni sindikat železničara Srbije, a drugi nastoje na tome da dosegnu procenat od 15 odsto broja zaposlenih, kako bi izborili taj status. Status garantuje, kao što se zna, mesto za pregovaračkim stolom sa poslodavcem, iz čega se, kako se pokazalo, mogu izroditi i razne beneficije.
Broj zaposlenih u Železnici se sa nekadašnjih 35.000 sada sveo na 22.200. Ove godine bi još 3.000 ljudi moralo da napusti ŽS.
- Mi smo snaga, imamo kredibilitet i poslovodstvo mora da shvati da je iza nas 15.000 radnika - napominje Vukašin Cvetković. - Direktori žele da otpuste 3.000 ljudi, a nije napravljena ni metodologija ko je, a ko nije potreban Železnici. Nije urađen ni socijalni program.
Borba za članstvo je već uzela danak i SŽS, jer sada, prema našim saznanjima, ovaj sindikat ima 11,5 hiljada članova, a ne 15.000. Ako bivši protivkandidat Cvetkovića, Zoran Ilić, krene u osnivanje svog sindikata, povukao bi još 3.000 zaposlenih u svoj tabor.
- Zoran Ilić radi ono što mu poslovodstvo naredi i svesno širi laži - govori Milan Cvejić. - Dobio sam otkaz zbog istine o švedskim vozovima, a prema Krivičnom zakonu Srbije niko ne sme da ćuti ako uoči kriminal.
PROVIZIJE NA ŠPORETIMA
NAŠ izvor informisanja (ime poznato redakciji) poseduje dokument iz koga se vidi da je Cvejić, kao član UO ŽS, stavio svoj potpis na odluku o nabavci "spornih" vozova. U javnost je izašao tek kada je izbačen iz UO, kaže naš sagovornik. Uzgred, potpredsednik SŽS je bio predsednik Komisije za nabavku HTZ opreme. Ta funkcija je bila direktno sukob interesa sa poslom koji je radio. Cvejić je, naime, bio rukovodilac nabavke elektro i HTZ opreme.
A, "sukob interesa" između SŽS i poslovodstva nastupio je, prema rečima naših sagovornika, i zato što menadžment ŽS nije želeo da ponovo Sindikatu da garanciju (odnosno 100 miliona dinara) za nabavku bele tehnike. SŽS je već preko "Eltima" prodavao u 2004. i 2005. godini belu tehniku na rate svojim članovima. Ko je i koliki procenat uzeo od ove velike prodaje - ne zna se. Sada poslovodstvo ne da garancije, niko ne može da uzme proviziju, pa to neki vide kao razlog za "sindikalni bunt".
- To nije tačno - jasan je Cvetković. - Imamo mi novac i iz Štrajkačkog fonda, pa možemo garantovati dobavljačima da će naši radnici vraćati kredit, kao što su to i do sada činili. Razlog štrajka je nepoštovanje sporazuma Sindikata sa poslovodstvom i Vladom Srbije da se zarade u ŽS povećaju 20 odsto.
- U sindikatu znaju da su Vladi i rukovodstvu ŽS vezane ruke zbog nadzora MMF - kaže Mile Lokas, direktor Media centra ŽS. - Tačno je da sa prosekom od 16.000 dinara železničari primaju manje od svih drugih zaposlenih u javnim preduzećima. U isto vreme su cene naših usluga pod kontrolom Vlade.
Kada je reč o smanjenju broja zaposlenih, Vlada Srbije je angažovala uglednu konsalting kuću "Buz-Alen Hamilton", u EU. Prema njihovim viđenjima, naglašava Lokas, broj zaposlenih u ŽS morao bi već ove godine da se svede na 10.000.
U SŽS nas uveravaju da su politički neobojeni, da sukobi sa poslovodstvom ne služi u stranačke svrhe, mada ima i takvih nagoveštaja.
U radu SŽS posebna su priča aranžmani sa pojedinim turističkim i drugim agencijama, kao što je, na primer, "Talas turs" iz Niša. Prema rečima Milana Cvejića, neki radnici odbijaju da odu na more, jer "nemaju novac ni za kupaće gaćice". Ali, kako kaže Marina Cvetković, menadžer sindikata strukovnih službi, radnici se teraju u loš smeštaj, a naplaćuje se pun komfor.
- Ja nosim odelo "1. maja" iz Pirota, što možete da vidite - pokazuje Vukašin Cvetković. - Spavam u skromnoj sobi hotela, a mogao bih, prema Kolektivnom ugovoru da koristim de-luks hotele. Sve te laži lansiraju se samo da bi se srušio sindikat koji je član svih evropskih strukovnih sindikata i uživa ugled među železničarima. Nije istina i da koristim usluge telohranitelja.
GLASILA
NOVINU Železnica Srbije "Prugu" u SŽS označavaju kao "list poslovodstva", pa su pokrenuli svoje glasilo - "Siže". Svoj list pokrenuo je i Železnički sindikat pod imenom "Slobodni železničari". Kako stvari stoje, uskoro se može očekivati da svaki sindikat ima svoje novine.
TAJNA
- POSLOVODSTVO u svetu ne sme da zna koliko novca ima u Štrajkačkom fondu, jer bi na osnovu te informacije mogli da znaju koliko radnici mogu da izdrže i da im se plaća štrajkačka dnevnica - ukazuje Vukašin Cvetković.
VELIKI I MALI
OČIGLEDNO je da se rukovođenje sindikatima isplati, jer se, kako reče jedan naš sagovornik, može vrlo dobro živeti, sve "prevodeći" interese članstva. U ŽS ima 15 sindikata neki sa po svega 400 ili 200 članova, a najmanji je Sindikat pružne deonice Čoka sa 40 članova.
RASPODELA ČLANARINE
ČLANARINA SŽS čini 1,5 odsto plate zaposlenog. Od toga je 0,5 odsto namenjeno Štrajkačkom fondu. Od onih jedan odsto 20 procenata se troši na list "Siže", koliko se daje i Samostalnom sindikatu Srbije. Centrali Sindikata pripada 16 odsto, 12 procenata odborima na terenu i 32 Fondu solidarnosti.
Članovi sindikata sa kojima smo razgovarali kažu da nemaju uvid gde se pare troše. Sindikalne vođe, međutim, tvrde da je sve zapisano i "transparentno".