Samoubistva: Ravnica nam uzima dušu
22. 07. 2012. u 20:56
U Srbiji 1.500 ljudi godišnje oduzme sebi život. U Vojvodini samoubistvo na svakih 17 sati. Subotica u neslavnom evropskom vrhu
U PANONSKOJ ravnici, opojno mekoj i zelenoj, negde ispod žita, vekovima već klija depresija koja čoveka podstiče da podigne ruku na sebe. Da tako nađe izlaz iz teškog života.
Tu crnu pojavu, tako karakterističnu za Vojvodinu, u kojoj se dogodi polovina od ukupno 1.500 samoubistava zabeleženih tokom jedne godine u celoj Srbiji, objašnjavali su brojni psiholozi, pesnici i sociolozi. Ali nisu je dorekli niti pokolebali. Ravnica i dalje ubija svoju decu. Uzima im dušu.
Nema sasvim racionalnog objašnjenja ni za najnoviju crnu vest iz Novog Sada i okoline: dvojica Novosađana, jedan Čuružanin i jedan žitelj Sremske Kamenice, starosti od 52 do 85 godina, za manje od 24 časa oduzeli su sebi život vešanjem u podrumu ili na najnižoj grani najbližeg drveta. Otišli su tiho, čak i bez oproštajnog pisma.
Podužoj listi “okidača” na kojoj dominiraju usamljenost, bolest, teško materijalno stanje, stručnjaci poslednjih godina dodaju i - nagle meteorološke promene.
NAJVEĆU stopu suiucida u svetu drži Mađarska: na 100.000 žitelja 58 oduzme sebi život. Tu crnu pojavu Mađari vuku još iz austrougarskih vremena, pa su je sami prozvali “mađarskom bolešću”. Ona se preliva i u Vojvodinu, naročito na sever Bačke. U Subotici, koja je u samom vrhu evropskih gradova po broju suicida, među samoubicama čak 60 odsto su Mađari.
- Podatak o četiri samoubistva, od kojih su se tri dogodila za manje od dva sata, mogu da budu puka slučajnost, ali i signal da ljude sve više pritiska ekonomska kriza - kaže psiholog Vladan Beara. - Ljudi godinama čekaju da se dogode pozitivne promene u njihovom životu, a kada podvuku crtu, dobiju porazan rezultat. Oni najosetljiviji, jedini izlaz vide u samoubistvu.
Ovakav crni bilans godinama je bio najizraženiji na krajnjem severu Bačke, u Subotici. Epidemija suicida, međutim, poslednjih godina sve je učestalija i u Novom Sadu, vojvođanskom središtu, u kojem je nezaposlenost manja nego u ostalim vojvođanskim gradovima. U ovaj grad, univerzitetski centar, svake godine na hiljade mladih ljudi pohrli da studira i ostane.
Sociolog Dragan Koković veruje da nema samoubistava, već samo - ubistava. Jer, uvek je tu neko ili nešto, nekog ubilo ili ubio. Ljudi su usamljeni, guše se u osećaju bespomoćnosti i odbačenosti, nemaju kome da se obrate ili se stide da traže pomoć i izlaz iz beznađa.
- Ubija nas mnogo toga, od egzistencijalne krize do poremećenog sistema vrednosti - smatra Koković. - Suicid se desi kada čoveku dođe “žuta minuta,” mora se analizirati u širem kontekstu, ali za to iracionalno stanje nema racionalnog objašnjenja.
Po broju samoubistava Srbija zauzima vrlo visoko 13.mesto u svetu. U našoj zemlji na 100.000 stanovnika, život sebi oduzme 14 ljudi. Podatak je još sumorniji u Vojvodini gde se crna brojka popela na 23 samoubistva. Statistika kaže da se u severnoj pokrajini na svakih 17 sati dogodi po jedno samoubistvo.
Stručnjaci samoubice dele na one koji jednom pokušaju da dignu ruku na sebe i nikada više to ne učine, i na one koji pokušavaju sve dok ne uspeju. Statistika tvrdi da od desetoro njih koji su pokušali da se ubiju, devet - ako ostane u životu - to više nikada ne ponove. To ide u prilog tezi da je “žuta minuta” iracionalan trenutak, ali i prolazan. Treba samo izdržati.

PONEDELjAK...
PREMA istraživanjima za Subotičane sklone samoubistvima najkritičniji dani su ponedeljak i utorak, kada 15,6 odsto njih sebi oduzme život. Naredni kritičan dan je petak (14,7), sreda i subota su izjednačeni sa 13,8 odsto, nedelja (13,5), dok je “najopušteniji” četvrtak sa 12,7 odsto samoubistava.
PREKINUTA MLADOST
SUICID je sve izraženiji među mladima. Skoro četvrtinu samoubistava u svetu čine tinejdžeri i mlađi od 25 godina (250.000 samoubistava godišnje). Po podacima Zavoda za statistiku, samoubistvo je drugi najčešći vid smrti mladih uzrasta od 15 do 24 godine, odmah iza saobraćajnih nesreća. U Srbiji oko 90 mladih ljudi godišnje počini samoubistvo.
Beogradjanka
22.07.2012. 21:21
"Njujork Tajms" nedavno je objavio na prvoj strani, da je vise vojnika izvrsilo samoubistvo, nego sto je poginulo.Svakoga dana izvrsi njih 18, to znaci na svakih 80 minuta. Na svakog vojnika koji pogine u borbi, njih 25 se samoubije. 95% su ozenjeni muskarci, 80% belci, 47% su mladji od 25 god. A dve trecine se ubije vatrenim oruzjem, a svaki peti se obesi.Pentagon daje god. $2 milijarde za program prevencije,a da nema programa, bilo bi 4 puta vise samoubistava.
@Beogradjanka - Gde se moze procitati taj podatak?
@Beogradjanka - Ovaj podatak nije tacan, nemojte se tako gadjati ciframa. Ovakva lupetanja mogu se samo porediti sa nasim politicarima. Idite na NY Times pa lepo procitajte koliko americkih vojnika izvrsi samoubistvo (oko 160 godisnje, manje vise stabilna cifra).
To nema veze sa ravnicom ,to ima veze sa nacijom , one koje su stalno nezadovoljne necim i nestabilne one podizu ruku na sebe, Madjarska isto
@Fadim - Delom se slazem sa vama, ali izgleda da ipak neki geografski i faktori uticu na pojavu depresije, ravnica, nedostatak dnevnog svetla na krajnjem severu. Kulturoloski je odredjeno kako se sa tim neprijatnostima ljudi nose, pa se u ovakvim kulturama ubijaju, a u ekstrovertnim ubijaju druge oko sebe. Kladim se da je medju mnogim zlocincima balkanskih sukoba bilo puno depresivnih osoba.
Komentari (62)