Fakulteti: Prodaju titule za katedre

I. MIĆEVIĆ

05. 12. 2012. u 20:58

Traži se hitno uvođenje registra profesora na univerzitetima, zbog bolje kontrole. Imaju transfere kao fudbaleri, i po tri knjižice - kaže dr Branko Kovačević, dekan ETF

UNIVERZITETSKI profesori mogu da rade i na tri fakulteta, u različitim gradovima, pa i državama, a da za to ne snose nikakve posledice. Iako to zakon ne dozvoljava, u praksi još niko nije ostao bez posla zato što je ”prekardašio” sa časovima, studentima i zaradom.

Svako ko je stalno zaposlen mora da ima najmanje 70 odsto časova na matičnom fakultetu i, sa dozvolom dekana, još 30 odsto na nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi. Dešava se, međutim, da profesori radnu knjižicu imaju i u tri institucije. Iako se pojedini profesori godinama zalažu za uvođenje jedinstvenog registra nastavnika, on još nije ni na pomolu.

- Ministarstvo bi moralo što pre da uvede registar, kako bi se znalo ko gde i koliko radi - kaže za ”Novosti” prof. dr Branko Kovačević, dekan ETF. - Mora da se uvede red, jer sada vlada potpuni haos. U vreme akreditacije fakulteta, mnogi profesori prodavali su se kao fudbaleri u prelaznom roku. Zaposle se na jednom privatnom, pa čim taj dobije akreditaciju, oni pređu na drugi, koji tek treba da se akredituje.

INOSTRANSTVO SE NE BROJI PROFESORU Nenadu Kecmanoviću letos nije produžen radni staž na Fakultetu političkih nauka UB, jer je u isto vreme radio i kao dekan FPN u Banjaluci. Na sajtovima fakulteta u okruženju među gostujućim predavačima najviše je upravo profesora iz Srbije. - Zakon nije uredio šta i koliko smeju da rade u inostranstvu, pa tek tu nemamo nikakav uvid - objašnjava prof. Endre Pap.

Ovakve premetačine postoje zbog pravila za akreditaciju, prema kojima svaki fakultet mora da ima bar 20 odsto profesora sa 100 odsto radnog vremena. I potpredsednik Komisije za akreditaciju prof. dr Endre Pap potvrđuje da su masovno otkrivani ovakvi slučajevi.

- Niko ne zna koliko je ovih slučajeva - naglašava prof. Pap. - Kada smo u dokumentaciji za akreditaciju pronalazili imena koja se ponavljaju, nismo odobravali akreditaciju. Ali to je jedini mehanizam koji imamo. Sudske prijave je trebalo da podnese Ministarstvo prosvete. A bilo je i onih sa po tri radne knjižice.

On kaže da je Komisija odavno tražila uvođenje registra. Kada je završen prvi krug akreditacija, napominje, za svaku pojedinačnu ustanovu imali su elektronske podatke o zaposlenima, studentima, prostoru... Ali nikada to nije iskorišćeno kao baza.

I predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje prof. dr Srđan Stanković kaže da registar mora da bude jedan od prioriteta. Kroz evropski projekat ”Gomez” obezbeđena je i informaciona mreža, ali to nikada nije urađeno. Tako bi se znalo ko šta i gde radi i ne bi bilo dupliranja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

StefanB

06.12.2012. 00:03

Mogli bi da ispitate malo ko deli akreditacije tim silnim privatnim fakultetima i ko dozvoljava da budu stipendirani na masteru na drzavnim?!Ovo stanje je ocajno!Sramota sto studenti ekonomije dobijaju konkurenciju sa Megatrenda i drugih kvazi skola,koja ne zna elementarne stvari o ekonomiji ali imaju veze pa se zaposle odmah po zavrsetku skolovanja!Ovo je vredjanje zdravog razuma i muke postenih ljudi koji se debelo napate da poloze jedan ispit!

Lela

06.12.2012. 07:19

@StefanB - Ako je neko na privatnom fakultetu-sto ti to smeta. Znaci da taj nista ne zna, kupio je diplomu i nije ti konkurencija! Cega se vi to sa drzavnih fakulteta bojite onda?

andrej

06.12.2012. 13:30

Svi ovi navedeni u članku su zreli za penziju... stara garda, samo kuka kako ništa ne valja, a nisu spremni ništa sami da promene iako imaju i funkcije i pozicije da to urade...