Na opasnim otrovima zaradili milijarde

V. C. SPASOJEVIĆ

29. 10. 2012. u 20:55

Novosti istražuju - Sakupljanje, transport i skladištenje elektronskog materijala postaje sve unosniji biznis. Najviše se prikupljaju akumulatori, na kojima je zarada 500 odsto

OTPADNA ulja, otpad od električne i elektronske opreme (mali i veliki kućni aparati, IT telekomunikacije, oprema široke potrošnje za razonodu), stari akumulatori... Sakupljanje svega ovoga što se može podvesti pod opasni otpad, u Srbiji postaje sve unosniji biznis.

To pokazuje i sve veći broj dozvola koje izdaje Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Od dana stupanja na snagu Zakona o upravljanju otpadom, Ministarstvo je izdalo više od 700 dozvola, a ukupan broj koji su izdali svi organi uprave, uključujući i pokrajinske i opštinske, premašuje 2.000. Od 2009. do danas, izdato je 277 dozvola za upravljanje opasnim otpadom - za sakupljanje i transport 181, za skladištenje i tretman 78, integralnih (dozvola za sakupljanje, transport, skladištenje i tretman) 15, i za odlaganje opasnog otpada - tri.

U Ministarstvu objašnjavaju da je opasan svaki otpad koji po svom poreklu, sastavu ili koncentaraciji opasnih materija, može da dovede pod znak pitanja zdravlje ljudi i životnu sredinu. On se kod nas privremeno skladišti kod samih proizvođača, koji ga odlažu na sopstvenim privremenim skladištima, iako u nekima od njih otpad stoji i više od 20-30 godina.

OBEZBEDITI SPALJIVANJE OTROVA NACIONALNI ciljevi u vezi sa opasnim otpadom koje je usvojila Vlada Srbije su: uspostaviti sistem upravljanja opasnim otpadom, medicinskim i farmaceutskim otpadom, obezbediti postrojenja za fizičko-hemijski tretman, obezbediti kapacitete za spaljivanje organskog industrijskog i medicinskog otpada, doneti nacionalne planove za pojedinačne tokove opasnog otpada, kažu u Ministarstvu.

Međutim, pojedine vrste opasnog otpada se izvoze na dalji tretman, uništavanje ili odlaganje, pošto u Srbiji još ne postoje ovakva postrojenja. Najčešće se izvoze otpad od električnih i elektronskih proizvoda, farmaceutski, otpad od boja i lakova, ulja i uljne emulzije, otpad iz hemijske industrije, šljaka...

Prema poslednjim dostupnim podacima Ministarstva, u 2010. godini, u Srbiji je sakupljeno 25.832 tona otpadnih akumulatora, a radi prerade je uvezeno još 2.258 tona. Te godine sakupljeno je i 423 tona otpadnih ulja, a prerađeno 405 tona.

Ako se zna da je cena kilograma starih akumulatora 50 dinara, da su sakupljači ove godine prikupili samo 25.832 tone, kao u 2010. (a ima indicija da je sakupljeno više), oni bi zaradili oko 1,3 milijarde dinara, odnosno više od 11 miliona evra!

Procene stručnjaka su da je zarada na uvozu starih akumulatora i preradi u nove na momente bila i neverovatnih 500 odsto! Ogromna zarada je i na izvozu farmaceutskog otpada, najčešće u Mađarsku i Austriju, jer kod nas fale skladišta lekova kojima je istekao rok trajanja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

medicina

30.10.2012. 02:12

Sve to kod nas ide u tajne otpade, potoke, podzemne vode, vodotokove, oranice i zavrsava - na trpezi! Pa se zapitajte otkud tolike bolescure zahvataju i mlado i staro i to ono sto nikad bilo nije. Tu nema ciscenja i filtriranja - farmaceuti napavili takve specijalne otrove (pardon, lekove) - moderna nauka samounistenja.

dusan

30.10.2012. 10:26

@medicina - jesi ti procitao/la uopste clanak? ili to smao tako napamet lupetas? poenta je da su velike pare u skupljanju skladistenju a potom i prodaji istog otpada fabrikama koje preradjuju i recikliraju to....

muha4med

30.10.2012. 12:28

@medicina - Navedi bar jednu od tih navodnih "fabrika" koje preradjuju i recikliraju to, kako ti rece ! Kol`ko sam ja upoznat jedina mesta za prikupljanje,otup i skladistenje sekundarnih sirovina i metala su otpadi koje drze privatna lica,a prica o tkz. "fabrikama" je samo prica za javnost da bi se opravdalo pljackanje ogromnog novca od donacija namenjenog za isto !

stefo

30.10.2012. 10:03

sta lupetate u tekstu,ministarstvo finansija,tj uprava carina je davno zabranila uvoz polovnih akumulatora!prvo proverite nesto pa tek onda pisite!!!

Nebojša Mićić

30.10.2012. 10:04

I, u cemu je sad problem sto toliko firmi sakuplja i preradjuje elektronski otpad? To je stetno po okolinu? A nije bilo stetno, i niko se nije zalio, dok je sav taj elektronski otpad zavrsavao na deponijama. I akumulatori u recnim koritima.

StaZ

30.10.2012. 16:16

"Sakupljanje, transport i skladištenje elektronskog materijala postaje sve unosniji biznis. Najviše se prikupljaju akumulatori, na kojima je zarada 500 odsto..."... - pa je i prirodno što su u mojoj uličici u centru "Metropole kulture - Beograda", u toku samo jedne letnje noći, obili 2-3 automobila i POŠTENO ukrali SAMO akumulatore, i ništa drugo - POŠTENO, u "tranzicionom biznis duhu"!