Među decom sa smetnjama u razvoju, sedam odsto darovitih

Tanjug

14. 06. 2012. u 18:55

Među učenicima koji imaju smetnje u razvoju, oko sedam odsto njih su darovita deca. Zbog smetnji kao što je disleksija, disgrafija, poremećaj pažnje i hipersenzibilnsot, ova deca postanu neuspešni i nedisciplinovani učenici

BEOGRAD - Među učenicima koji imaju smetnje u razvoju, oko sedam odsto njih su darovita deca, rekla je u četvrtak naučni savetnik Instituta za pedagoška istraživanja Slobodanka Gašić Pavišić i ukazala na važnost prepoznavanja njihove darovitosti i smetnji, jer, kako kaže, mogu "maskirati" jedne druge.

Najčešće se događa da zbog smetnje, kao što je disleksija, disgrafija, poremećaj pažnje i hipersenzibilnsot, ova deca postanu neuspešni i nedisciplinovani učenici koji prave probleme u razredu i često se sukobljavaju sa vršnjacima.

"U tim uslovima, njihova darovitost se ne prepoznaje, ne uočava i ne dobijaju podršku", rekla je Pavišić i najavila sutrašnju međunarodnu konferenciju u Sremskoj Mitrovici, posvećenu inkluzivnom obrazovanju i problemu inkluzije darovite dece.

Ovaj problem, kako kaže, do sada nije prepoznat, pa u Institutu smatraju da je važno skrenuti pažnju naučnika, stručnjaka i praktičara na teškoće te dece u redovnoj nastavi.

Kako navodi, i vaspitačima, učiteljima, nastavnicima, koji rade sa ovom decom, potrebna je metodička, stručna podrška, više znanja, više praktičnih uputstava.

Inače, ove smetnje mogu biti raznovrsne, smetnje u razvoju čula, poput smetnji vida, sluha, telesnog invaliditeta, a sa druge strane, deca koja imaju ove probleme mogu biti darovita u različitim oblastima.

Ako je reč o preterano motorički aktivnoj deci, treba im omogućiti da brže napreduju u nastavi.

Imamo situaciju da već u vrtiću pokazuju da su prevazišli nivo svojih vršnjaka, ali da im se ne pružaju mogućnosti da napreduju svojom brzinom, upozorava Pavišić.

Takođe, treba im omogućiti da ne rade one zadatke koje su već savladali, da ne ponavljaju ono što su radili, da prema svojim interesovanjima rade složenije zadatke.

Ona je podsetila na mnoge poznate osobe koje su kao deca imale smetnje u razvoju, a kasnije su razvile svoju genijalnost.

Tako je čuveni Albert Ajnštajn progovorio tek u trećoj godini i u svom socijalnom ponašanju imao je neobične "ispade", Tomas Edison je u osmoj godini ogluveo, Isak Njutn, za kojeg je njegova majka smatrala da ima "suviše veliku glavu i da je retardiran" i drugi.

Međunarodna konferencija biće održana u saradnji sa Visokom školom stukovnih studija za obrazovanje vaspitača iz Sremske Mitrovice.

Skup se održava treću godinu, a ovoga puta učestvovaće naučnici i stručnjaci iz Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Srbije.

Na prošlogodišnjoj konferenciji konstatovano je da vaspitači i učitelji nisu dovoljno pripremljeni za rad sa decom sa smetnajma u razvoju, nisu dobili dovoljno metodičkog znanja kako da uspešno rade sa ovom decom, podsetila je Pavišić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije