Gazdama skupo osiguranje od povreda

B. STJELJA

05. 12. 2011. u 20:58

Poslodavci protiv kolektivnih ugovora koji donose nove namete. Dodatno osiguranje za slučaj povreda na radu košta i do 2.724 dinara više po zaposlenom

VEĆINA od 90.000 privrednika nije voljna da prihvati dodatne troškove za osiguranje u slučaju povreda na radu (predviđenih Opštim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima), jer im ova stavka, podiže mesečne rashode za 550 do 2.724 dinara po svakom zaposlenom u zavisnosti od procenjenog rizika radnog mesta.

Zato su pregovori sindikata i poslodavaca, oko parafiranja novih ugovora, vraćeni korak unazad, a za sledeću sednicu Socio-ekonomskog saveta oba ”tabora” pripremaju računice kojima će pravdati svoje argumente.

I dok sindikalci podsećaju da su sve finansijske odredbe Opšteg kolektivnog ugovora, pa tako i ova, ”zamrznute” još od 2009. godine, i da zato nema razloga za preuranjeno sabiranje rashoda, poslodavci dodaju da su osiguravajuće takse ostale ”ugrađene” u većini pojedinačnih ugovora po firmama.

UZALUD MARATON Članovi Socio-ekonomskog saveta još od maja pokušavaju da ispišu novi Opšti kolektivni ugovor, kojim bi se radnicima garantovala veća prava. Dogovori, kako potvrđuju u ovom savetu, ipak nisu odmakli dalje od početka jer se sindikati i poslodavci razlikuju oko procene troškova koja bi ova prava donela preduzećima. Iz tog razloga obe strane najavljuju istupanje iz SES.

- Mnoga preduzeća, a posebno mala i srednja koja zapošljavaju 56 odsto ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, nemaju finansijskih sredstava da dodatno osiguravaju svoje radnike - objašnjava Dragoljub Rajić iz UPS. - Zato bi insistiranje da ova taksa bude obavezna dodatno unazadilo privredu jer su poslodavci već opterećeni sa 46 različitih nameta. U Austriji je, na primer, poslodavac u obavezi da plaća upola manje dažbina. A posebno je besmisleno prisiljavati nesolventna preduzeća da daju ono što nemaju i tako ih terati u blokadu.

Privrednici zato predlažu da se ova nova taksa ”namiri” iz kase Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje ”jer je stopa doprinosa ionako najveća u regionu”.

- U drugim zemljama ona je između osam i deset odsto, a kod nas je 12 - dodaje Rajić.

U SSSS, međutim, ocenjuju da je sabotiranje potpisivanja novih kolektivnih ugovora dokaz da privrednici nemaju nameru da osiguraju svoje zaposlene.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

ljubica

06.12.2011. 09:48

A kad radnik ostane invalid ili umre zbog povrede na poslu to kosta samo njegovu porodicu a poslodavca nista.

nele

06.12.2011. 10:59

u pravu su u ssss, ne zelim da osiguram nikoga,. ko mene osigurava od losih poteza drzave i bahatosti sulude politike, koja nikako ne vodi u boljitak nego u sunovrat, i to za moj kapital, moje znanje i muku, neka se sindikat zapita koga ce zastupati kada se svi polako ugasimo ili predjemo u crno trziste, kakva ce im biti onda uloga, zajahali su i oni pored nezasite drzave koja nema nikakav plan razvoja i spasa malih i srednjih preduzeca, za sada koriste to sto privatni sektor nije jos udruzen.

Zeka Buljubaša

06.12.2011. 15:33

@nele - A Evropa Nele!Znači ti si taj što nedaš u Evropu.Radi sam Nele, ne zapošljavaj-ne koristi robove.Ruši državu ili je menjaj, a nemoj da dereš kožu sunarodnicima.Ali u krajnjem, u pravu si!Deri kožu raji,kradi državu koliko god možeš, pa kome dosadi.U Srbiji to se zove biznis.

Zivan Djuragic

07.12.2011. 08:44

gazdama skupo- da ima zakona, vlasti a i drzave ne bi jadni radnik uvek trpeo

ljilja

07.12.2011. 16:08

Nije tačno da osiguranje radnika košta 2740 dinara mesečno, to je cifra za godišnje osiguranje radnika i to sa dobrim osiguranim sumama. Recite mi jel moguće da je poslodavcu mnogo da mesečno izdvoji 228 dinara za osiguranje zaposlenog. Ako jeste onda takva firma ne treba ni da radi. Ili su samo zaposleni namet privatnim firmama?

Branko

08.12.2011. 21:32

Nikad poslodavci nemaju para kada je reč o radnicima. Zato imaju za krstarenje egzotičnim morima i za drugi luksuz. Ako neće da osiguraju svoje zaposlene za slučaj povrede na radu ili profesionalnog oboljenja u cilju naknade štete, onda je bolje da ne postoje. Neka ugase takve firme, one kao takve nisu potrebne radnicima ni društvu uopšte.Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu je utvrđena obaveza osiguranja, ali država ništa ne čini da sprovede takvu obavezu.