Krediti: Trošak dele sa građanima
10. 01. 2013. u 21:45
NBS testira modele za nesmetanu otplatu kredita građana u švajcarskim francima
NBS i poslovne banke su sve bliže dogovoru o daljoj otplati stambenih kredita građana u švajcarskim francima - potvrđeno je u četvrtak „Novostima“. Inače, svaki šesti pozajmljeni dinar kod stanovništva u Srbiji vezan je za švajcarski franak, a tačno 21.784 građana čeka na novo rešenje Narodne banke Srbije koje će im olakšati otplatu ovakvih kredita.
- Već je formirana Komisija, u kojoj su pored predstavnika NBS i predstavnici udruženja potrošača, banaka i finansijski stručnjaci, sa zadatkom da u najkraćem roku predloži rešenje koje će pomoći građanima da prevaziđu probleme koje imaju u otplati kredita zbog značajnog jačanja švajcarskog franka u poslednjih nekoliko godina - ističu u NBS, dodajući samo da će rešenje biti kompromisno i optimalno.
Predlog koji je najbliži rešenju, a koje bi trebalo da bude objavljeno za desetak dana, je fer podela troškova kamatnih i, pre svega, valutnih rizika između banaka, klijenata i države. Kurs treba fiksirati na inicijalni koji je klijentu obračunavan prilikom puštanja kredita u tečaj i uvećati ga za trećinu razlike u odnosu na sadašnji kurs.
- Znači trećinu podnosi banka, drugu pokriva država, poslednja trećina ostaje na klijentu kroz uvećan ostatak duga u protivvrednosti u evrima u odnosu na početni odnos - kaže, za „Novosti“, Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije. - Takođe, promenljivi deo kamate koji se sastoji od libora, treba da prati kretanje te referentne stope, a ona konstantno i intenzivno pada od oktobra 2008. godine i približava se nultom nivou. To je cena po kojoj strane banke recikliraju svoje izvore. Ali matice u inostanstvu svojim filijalama u našoj zemlji samu cenu ulaza novca za ovakve plasmane naplaćuju oko četiri odsto.
SUNOVRAT
- OČIGLEDNO je da je četvorogodišnji pad evra, koji je u oktobru 2007. godine vredeo 1,67 švajcarskih franaka, a danas oko 1,2 švajcarska franka, povećao ratu pojedinim klijentima u evrima i do 40 odsto - ističe profesor Živanović. - Monetarne vlasti su svesne da je ovo ozbiljno ugrozilo klijente i da će bez donošenja adekvatnog rešenja problem kredita u francima sve više prelaziti na Nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita.
M
10.01.2013. 23:05
I zasto bi gradjani koji imaju platu od 20.000 dinara kroz porez placali za one koji su se zaduzili u svajcarcima? To su stambeni krediti, a oni koji su ih uzimali nemaju plate ispod 65.000. Uzima se od onog koji zaradjuje 20 hiljada i daje onom koji zaradjuje preko 65 hiljada.
@M - Prirodan proces bi bio da oni koji su precenili svoje mogucnosti izgube stanove i nesto novca. Medjutim, drzava i dalje igra istu igru. Ubacivace koliko god je potrebno novca iz budzeta, samo da se naduvan balon cena nekretnina odrzi na visokom nivou zbog necijih interesa. Da puste da sve ide prirodnim tokom nista se posebno ne bi desilo osim sto bi stanovi prilicno pojeftinili zbog velike ponude hipotekarnih nekretnina.
@M - Prirodan proces bi bio da je drzava reagovala odavno kao sto su druge drzave reagovale i zastitile svoje gradjane od zelenaskih banaka. Kada sam podizala kredit nisam mogla da se dogovaram nego sam morala da prihvatim bancine uslove. U svakoj banci bilo je isto. U tom trenutku moj kredit je bio 35.000,00 din. Dobila sam ga na trecinu plate. Sada mi je kredit 70.000,00 dinara a plata mi je pala. Ovo pisem da bi neki koji ocigledno ne sagledavaju nase probleme bolje shvatili o cemu se radi.
@M - Za sto bi ja ili drzava/drustvo uopste sagledavalo tvoje probleme ako imas platu 100 hiljada dinara? Drzava treba da brine o socijalno ugrozenom stanovnistvu, beskucnicima, nezaposlenima itd... A ne o nekom ko ima dobru platu. U vreme kada su odobravani krediti u svajcarcima, bilo je i kredita u evrima, ali sa vecom kamatnom stopom, pa si mogla da uzmes takav krediti, ili u krajnjem slucaju da ne uzimas uopste kredit, da iznajmljujes stan a ostatak da ostavljas na stednju za kupovinu nekretnine.
@M - Kada sam uzela stambeni kredit pre 5godina, moja plata je bila 20000 dinara, a rata 10000 dinara, pa nismo svi uzimali ogromne stanove, a ovi sto nisu uzeli kredit nisu morali jer imaju gde da zive, verovatno i viska prostora pa izdaju u zakup i bogate se. I koja plata 20000 dinara, ko to ima? Radim za 17000 dinara, na crno, rata mi je 20000 dinara. Zasto niko ne postavi pitanje sta radi inspekcija kad 50% radnika rade na crno, a ti inspertori primaju velike plate i to mi svi placamo.
Komentari (20)