Krediti: Trošak dele sa građanima

S. M. - D. I. K.

10. 01. 2013. u 21:45

NBS testira modele za nesmetanu otplatu kredita građana u švajcarskim francima

NBS i poslovne banke su sve bliže dogovoru o daljoj otplati stambenih kredita građana u švajcarskim francima - potvrđeno je u četvrtak „Novostima“. Inače, svaki šesti pozajmljeni dinar kod stanovništva u Srbiji vezan je za švajcarski franak, a tačno 21.784 građana čeka na novo rešenje Narodne banke Srbije koje će im olakšati otplatu ovakvih kredita.

- Već je formirana Komisija, u kojoj su pored predstavnika NBS i predstavnici udruženja potrošača, banaka i finansijski stručnjaci, sa zadatkom da u najkraćem roku predloži rešenje koje će pomoći građanima da prevaziđu probleme koje imaju u otplati kredita zbog značajnog jačanja švajcarskog franka u poslednjih nekoliko godina - ističu u NBS, dodajući samo da će rešenje biti kompromisno i optimalno.

Predlog koji je najbliži rešenju, a koje bi trebalo da bude objavljeno za desetak dana, je fer podela troškova kamatnih i, pre svega, valutnih rizika između banaka, klijenata i države. Kurs treba fiksirati na inicijalni koji je klijentu obračunavan prilikom puštanja kredita u tečaj i uvećati ga za trećinu razlike u odnosu na sadašnji kurs.

- Znači trećinu podnosi banka, drugu pokriva država, poslednja trećina ostaje na klijentu kroz uvećan ostatak duga u protivvrednosti u evrima u odnosu na početni odnos - kaže, za „Novosti“, Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije. - Takođe, promenljivi deo kamate koji se sastoji od libora, treba da prati kretanje te referentne stope, a ona konstantno i intenzivno pada od oktobra 2008. godine i približava se nultom nivou. To je cena po kojoj strane banke recikliraju svoje izvore. Ali matice u inostanstvu svojim filijalama u našoj zemlji samu cenu ulaza novca za ovakve plasmane naplaćuju oko četiri odsto.

SUNOVRAT

- OČIGLEDNO je da je četvorogodišnji pad evra, koji je u oktobru 2007. godine vredeo 1,67 švajcarskih franaka, a danas oko 1,2 švajcarska franka, povećao ratu pojedinim klijentima u evrima i do 40 odsto - ističe profesor Živanović. - Monetarne vlasti su svesne da je ovo ozbiljno ugrozilo klijente i da će bez donošenja adekvatnog rešenja problem kredita u francima sve više prelaziti na Nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (20)

M

10.01.2013. 23:05

I zasto bi gradjani koji imaju platu od 20.000 dinara kroz porez placali za one koji su se zaduzili u svajcarcima? To su stambeni krediti, a oni koji su ih uzimali nemaju plate ispod 65.000. Uzima se od onog koji zaradjuje 20 hiljada i daje onom koji zaradjuje preko 65 hiljada.

Dragan

11.01.2013. 03:25

@M - Prirodan proces bi bio da oni koji su precenili svoje mogucnosti izgube stanove i nesto novca. Medjutim, drzava i dalje igra istu igru. Ubacivace koliko god je potrebno novca iz budzeta, samo da se naduvan balon cena nekretnina odrzi na visokom nivou zbog necijih interesa. Da puste da sve ide prirodnim tokom nista se posebno ne bi desilo osim sto bi stanovi prilicno pojeftinili zbog velike ponude hipotekarnih nekretnina.

nina

11.01.2013. 15:40

@M - Prirodan proces bi bio da je drzava reagovala odavno kao sto su druge drzave reagovale i zastitile svoje gradjane od zelenaskih banaka. Kada sam podizala kredit nisam mogla da se dogovaram nego sam morala da prihvatim bancine uslove. U svakoj banci bilo je isto. U tom trenutku moj kredit je bio 35.000,00 din. Dobila sam ga na trecinu plate. Sada mi je kredit 70.000,00 dinara a plata mi je pala. Ovo pisem da bi neki koji ocigledno ne sagledavaju nase probleme bolje shvatili o cemu se radi.

M

11.01.2013. 19:54

@M - Za sto bi ja ili drzava/drustvo uopste sagledavalo tvoje probleme ako imas platu 100 hiljada dinara? Drzava treba da brine o socijalno ugrozenom stanovnistvu, beskucnicima, nezaposlenima itd... A ne o nekom ko ima dobru platu. U vreme kada su odobravani krediti u svajcarcima, bilo je i kredita u evrima, ali sa vecom kamatnom stopom, pa si mogla da uzmes takav krediti, ili u krajnjem slucaju da ne uzimas uopste kredit, da iznajmljujes stan a ostatak da ostavljas na stednju za kupovinu nekretnine.

s

12.01.2013. 00:33

@M - Kada sam uzela stambeni kredit pre 5godina, moja plata je bila 20000 dinara, a rata 10000 dinara, pa nismo svi uzimali ogromne stanove, a ovi sto nisu uzeli kredit nisu morali jer imaju gde da zive, verovatno i viska prostora pa izdaju u zakup i bogate se. I koja plata 20000 dinara, ko to ima? Radim za 17000 dinara, na crno, rata mi je 20000 dinara. Zasto niko ne postavi pitanje sta radi inspekcija kad 50% radnika rade na crno, a ti inspertori primaju velike plate i to mi svi placamo.

n

12.01.2013. 21:37

@M - mislim da je ovo pravo resenje za ljude koje imaju ove kredite u chf a medju njima sam i ja sa platom od 20.ooodin a rata23000 pa sad neka neko placa to i zivi sa cetvorclanom porodicom ,mala rec je socijalni problem....

violeta

17.01.2013. 21:21

@M - Nina, ne mogu Vas shvatiti oni koji su, pretpostavljam, stanove dobili od roditelja te nisu svesni koliko su srecni. Da su sami sticali, rayumeli bi! Ovako niti nas razumeju, niti su svojima zahvalni!!! A mozda su njihove tate, te nekada od drzave dobivene stanove, otplatili u vreme hiperinflacije 1.000 maraka! Tada je drzava potrosila mnogo vise novca!

Kole

11.01.2013. 02:13

"drugu pokriva država" - u prevodu, placamo svi mi koji nismo ni uzeli kredit. Veoma pravedno resenje. Uzeti od svih pomalo, da se nekolicini kupi stan. Super! Juhu!

Milan Petrovic

11.01.2013. 11:09

Drzava je (doduse sa drugim rukovodstvom) ucestvovala u prevari gradjana zajedno sa poslovnim bankama. Ta prevara su krediti u CHF valuti. Odgovorna drzava prema tome treba da preuzme deo tereta i ovo vidim kao najpravednije resenje.

Ivan

11.01.2013. 12:15

Ajde vi sto zelite da komsiji crkne krava, recite mi kako cete to vi nama otplacivati kredite ako nam drzava pomogne, kao sto bi trebala. Oce li vam odbijati od plate da bi se nama pomoglo da platimo za zelenasku ratu? Zar nas ministri nisu ubedjivali da su krediti u svajcarcima najbolji. Kao sto rece neko dole i drzava je ucestvovala u prevari.

Jorgovanka spasavaj

11.01.2013. 13:09

@Ivan - A da li su se bunili kada je drzava placala Miladinu Kovacevicu da premlacuje ljude u Americi. Da li ih je ko pitao za saglasnost? Sta treba da radi drzava da 22000 kredita x 4 clana porodice = 88000 ljudi posalje na ulice.

Jasmina

13.01.2013. 10:30

@Ivan - Држава није учествовала у завери. Претходни гуверне је упорно упозоравао на ризик узимања кредита у францима. С обзиром да је камата на те кредите била много мања, сами сте преузели ризик. Оно што сте уштедели на камати, сада треба да платите на валутној разлици.

kefalo

13.01.2013. 12:54

@Ivan - Dobro, a zasto su sada ukinuti krediti u francima ? Sad je franak najaci,libor je skoro 0(nula) ? A kada ih je trebalo zabraniti, samo je bilo upozorenje. A sada kada ih treba uzimati, ukinuti su ? Da li vi ljudi vidite, da sve vreme narodna banka radi za poslovne banke, nemojte da ste naivni ! Samo se nadam da ce novi guverner neke stvari postaviti na svoje mesto. I to cemo uskoro videti

zoka

11.01.2013. 20:34

naša vlast ko pijani milioner, da ne kažem nešto gore, daje pare koje nema, valjda ih zato tako lako daje jer kad stalno uzimaš kredite nemaš šta da izgubiš ionako trošiš tudje. Uostalom zar je već zaboravljena Agrobanka, desetine miliona evra koje niko ne vraća, čak neki , grade i nove komlekse stanova koje svi mi već plaćamo preko preuzetih dugova te i još nekih banaka. Blago budalama njihovo je carstvo nebesko.

Milan

11.01.2013. 21:38

@zoka - Znas li ti uopste sta si htela da kazes? Kome treba vlast da daje pare? Djilasu, za most, za Bus Plus za rekonstrukciju Bulevara Kralja Aleksandra. Izgubili ste i daleko Vam lepa kuca.

Mirjana

12.01.2013. 12:49

Od Narodne Banke takodje ocekujem da poslovne banke natera da vrate protivpravnu dobit stecenu nelegalnim podizanjem kamatnih stopa. U mom slucaju "poslovna politika" banke je posle samo 2 meseca placanja kredita podigla kamatu sa 3.9 % na 6.9 %. Konacno da i ova drzava pocne da vodi racuna o blizu 100.000 ljudi koji su optereceni problemom svajcarca.

Milos

15.01.2013. 11:41

Vrlo jednostavno, ljudi su se pomamili za jeftinijim kreditima ne uzimajuci u obzir narodnu poslovicu da besplatnog rucka nema (brojne banke su uz dokumentaciju trazile od klijenta da potpisu izjavu da razumeju sve rizike vezane za svajcarski franak), a sada su se ti rizici ostvarili i to neko mora da plati. Silom drzave to se moze prebaciti na banke, sto ce se ogledati u manjem interesovanju stranih investitora za Srbiju i sporijem oporavku ekonomije, i gle cuda, ponovo nema besplatnog rucka

Milan

15.01.2013. 15:36

@Milos - O kakvom ti besplatnom rucku pricas. Koliko covek mora da bude neinteligentan da tako nesto napise. Citaj bre dole, posle 2 meseca digli ljudima kamatu za 70 % a ti pricas o besplatnom rucku.

m

17.01.2013. 21:17

U vreme kada smo uzimalil stambene kredite u svajcarskim francima, bankari su to preporucivali, a mnogo kasnije je Jelasic rekao da su to rizicniji krediti od onih u evrima. Dakle, mnogi od nas su kupovali stanove jer smo godinama ziveli privatno, odlucivali se sa chs jer pre 5 godina nismo bili toliko informisani o mnogim cinjenicama vezanim za kreditne klauzule, drzava nas nije zastitila! Oni koji nas osudjuju verovatno zive u stanovima koje su oni ili njihovi roditelji dobili od drzave!