Kamata kao omča

BANKAMA smo, od početka godine, samo na ime kamata platili 54,1 milijardu dinara. Kada se na to doda i dug privrede, dolazi se do iznosa od čak 183,6 milijardi dinara, koliko su banke, samo na ime kamate, prihodovale za 11 meseci ove godine.

Čini se da i obični ljudi, baš kao i država, svoje dugove namiruju velikim delom iz novog zaduženja. Samo u ovoj godini, građani su se zadužili dodatnih 210,7 milijardi dinara, pa je dužničko breme sada teško ukupno 576,8 milijardi dinara!

- U ove iznose uključeni su svi krediti, iznosi dozvoljenih prekoračenja po tekućim računima, poznati kao „dozvoljeni minusi“, sve kreditne linije i kreditne kartice - napominju u Narodnoj banci Srbije.

Nova zaduženja nose i sve više kamate. Tako dinarski keš krediti nose kamatu veću od 20 odsto, dok je na evro upola niža. Svako refinansiranje postojećih zajmova samo uvećava dug. Jer, bankarske kalkulacije su, bez obzira na kamatne stope, svuda iste: mesečne rate jesu u jednakim iznosima, ali se, u početku, gotovo cela rata odnosi na otplatu kamate. Kako teče rok otplate, tako se udeo kamate u rati smanjuje, a povećava deo koji se odnosi na glavnicu. Stoga ne čudi što je gotovo 500 miliona evra dato samo u jednoj godini na ime plaćanja kamate.

Računica je prosta. Kod dinarskog keš kredita od 300.000 dinara na osam godina, mesečna rata iznosi 6.303 dinara. Prvog meseca na ime kamate platiće se čak 5.125 dinara, a svega 1.178 na ime otplate glavnice. Praktično, posle godinu dana plaćanja jednakih rata dužnik će za kamatu dati 60.092 dinara, a za glavnicu jedva 15.544 dinara! Kada bi, posle godinu dana redovnog plaćanja, uzeo novi zajam da bi otplatio stari, dužnik bi morao da pokrije čak 284.456 dinara starog zajma. Rata bi bila približno ista (5.977 u našem primeru). Uz to bi platio nove troškove obrade i opet banci plaćao visoke iznose kamate u početnim danima.