Život po MMF: Više rada, manja plate
17. 11. 2012. u 20:58
Život običnog građanina po receptu Međunarodnog monetarnog fonda. Duži radni vek, tanje plate i penzije, pomoć „na kašičicu“
ŠTEDNjA, odricanje, više rada, kraći platni spisak, pomoć na kašičicu, prepolovljen „minus“ i kočnica na kredite. Sve ovo od srpskog budžeta očekuje Međunarodni monetarni fond. I sve ovo moglo bi se primeniti i na građane Srbije. Život po receptu MMF-a za prosečnog stanovnika znači duži radni vek. Za penzionera, ako se prevremeno penzionisao, mogao bi da „utanji“ primanja. Radniku donosi „fleksibilniji“ ugovor, a svim potrošačima, u jednom trenutku, cene komunalnih usluga bliže ekonomskom nivou. Znači - veće.
S druge strane, i bez MMF-a i sa MMF-om Srbija će većinu reformi morati da sprovede. Na to je tera „minus“ u budžetu koji podmiruje kreditima. Već krajem ove godine javni dug će „probiti“ i 60 odsto bruto domaćeg proizvoda i sledeće godine ćemo samo na kamate dati 90 milijardi dinara. Primera radi, za socijalnu zaštitu je predviđeno svega deset milijardi dinara više.
- Život uz prisustvo MMF-a je pre svega odnos dužnika i vrlo rigidnog poverioca čiji je osnovni zadatak da dužnika svim makroekonomskim merama uslovljava da bude kreditno sposoban - objašnjava ekonomista Dragovan Milićević. - Njihove mere se svode na kontrolu budžetskih rashoda iz kojih se isključuje razvojna komponenta države, jačanje konkurentnosti kroz depresijaciju kursa, kontrolu domaće potrošnje i deregulaciju privrede.
PREDLOG budžeta za 2013. godinu predviđa 281 milijardu dinara dotacija PIO fondu, što je više od četvrtine, oko 26 odsto, svih rashoda. Tako da MMF, s obzirom na lošu demografsku situaciju u Srbiji, preporučuje stvaranje održivog penzionog sistema na srednji rok. Takav bi mogao da bude ili uz smanjenje penzija ili uz duži rad. Pošto je prosečna penzija u Srbiji već mala, MMF-u je bliže drugo rešenje. Da je reforma penzija neophodna, slaže se i dobar deo domaćih ekonomista.
- Mislim da je produžavanje radnog veka opravdano, ma koliko ljudima delovalo neprihvatljivo - smatra profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić. - Sve je duži ljudski vek, a sve manje ljudi radi. Produženje radnog veka je nešto što se dešava i u mnogo bogatijim zemljama. To se u Srbiji ne može izbeći. Ljudi moraju to da prihvate kao nužnost.
Sa MMF-om se dogovara i kretanje penzija i plata u javnom sketoru. Tokom sledeće godine, budžet dozvoljava ukupan rast od oko 4,5 odsto.
- Zahtevi za štednju u kratkom roku ne bi bili oštriji nego što planira Ministarstvo finansija i privrede - dodaje Arsić. - Mislim pre svega na plate i penzije. To bi bilo na nivou koji je Ministarstvo planiralo.
Manja javna potrošnja donosi i manju privatnu potrošnju. Istovremeno, zbog ravnoteže u budžetu, država mora da smanji i subvencije. I Ministarstvo je to već uradilo predlogom budžeta za 2013. godinu. Ukupne subvencije su manje za oko sedam milijardi dinara.

- Ugovor sa MMF-om znači biti spreman za dalja smanjenja i odricanja od potrošnje, pre svega najširih slojeva stanovništva - kaže Dragovan Milićević. - Poštovanje pravila donosi i pad realnih primanja, preraspodelu bruto domaćeg proizvoda u korist kreditora, kontrolu budžeta, smanjenje socijalnih davanja i podsticaja privredi. To je cena aranžmana koju sve vlade moraju da prihvate. Uloga MMF prilikom privatizacije i restrukturiranja privrede Srbije početkom devedesetih godina je poseban problem.
JEDNA od nezaobilaznih reformi je i zaposlenost u javnom sektoru. Viškovi se, osim u državnoj upravi, javnim preduzećima, vide i u obrazovanju i zdravstvu. Inače, zaposleni će budžet 2013. godine koštati čak 266 milijardi dinara.
- Detaljnije analize pokazuje da ima oko 20.000 viška zaposlenih u javnom sektoru - kaže Milojko Arsić. - Toliko bi moglo da izgubi posao, a da se pritom ne ugrozi dostupnost tih usluga i njihov kvalitet. Od ukupno 435.000 zaposlenih u javnom sektoru, 125.000 radi u obrazovanju, 108.000 u zadravstvenoj zaštiti. U Vojsci i policiji je oko 80.000 ljudi. Uštede treba sprovesti tamo gde ne postoji potreba za radom ljudi. Ne linearno smanjivati broj.
Posao će biti neizvestan i za dobar deo radnika zaposlenih u preduzećima uz koja godinama stoji odrednica - u restrukturiranju. MMF dugo upozorava Srbiju da su to firme na koje se, kroz direktne i inedirektne subvencije, troši puno novca i da se njihova sudbina mora odrediti. Država je to već prihvatila i najavila da će novi rok za završetak restrukturiranja biti kraj juna 2014. U ovim preduzećima se oko 60.000 ljudi vodi kao zaposleno.
UZ sve uštede, da bi budžet opstao, neophodno je da se pokrene privatni sektor. Jer on, preko poreza, puni kasu. A MMF veruje da će se zapošljavanje u privatnom sektoru pokrenuti, između ostalog, i promenom radnog zakonodavstva. Ona bi poslodavcima omogućila da otpremnine obračunavaju samo po godinama staža provedenim kod njih, ali i da zapošljavaju na određeno i do tri godine. Sledeća tema bi bila reforma kolektivnog pregovaranja.
- Ispostavlja se da je promena radnog zakonodavstva, njegova liberalizacija, u interesu samih radnika, jer znači lakše zapošljavanje i otpuštanje - kaže Arsić. - U krajnjem slučaju dovodi do veće stope zaposlenosti. Privremeno će neki radnici ostati bez posla, ali će naći neki drugi.
ja
17.11.2012. 21:35
setite se top liste nadrealista i zida oko nase drzave... sklonite merdevine da ne bi neki evropljanin usao kod nas i pokvario sve
@ja - Zid je bio u podeli na Istocno i Zapadno Sarajevo .Zato se ti malo bolje seti jer ja se takve scene ne secam.
Ja samo ne razumem jednu stvar.....tek ste sad shvatili?????
Imamo mogucnost da slusamo MMF, kao i Grcka, i da se mrcvarimo naredene decenije ili da proglasimo bakrot i krenemo u razvoj kao Argentina.MMF napoljne iz Srbije
@XY - Argentina ne uvozi hranu, a mi bas sve uvozimo.I to sto imamo deviznih rezervibrzo bi potrosili pa sta bi onda?
Komentari (38)