Pod lupom 6.000 banaka

D. I. KRASIĆ

21. 10. 2012. u 20:55

Evropska centralna banka 2013. postaće supervizor finansijskih institucija u sedamnaest zemalja evrozone. NBS, kao ovdašnji supervizor, tvrdi da je bankarski sektor stabilan i adekvatno kapitalizovan

EVROPSKA centralna banka od naredne godine kreće u kontrolu svih 6.000 banaka u 17 zemalja evrozone. Ovo su na samitu u Briselu dogovorili evropski lideri, uz prethodno usaglašavanje stavova Nemačke i Francuske.

Francuska je, naime, forsirala stavljanje celokupnog bankarskog sistema pod jedan kišobran već do kraja ove godine, kako bi ugrožene banke što pre dobile direktan pristup evropskim fondovima, dok je kancelar Nemačke Angela Merkel, pak, insistirala na tome da kvalitet mora da ima prednost nad brzinom, te da uvođenje nadzora ne bude naglo. Dve vodeće ekonomije Evrope razmimoilazile su se i po pitanju kontrole nacionalnih budžeta. Nemačka se zalaže za imenovanje posebnog evropskog komesara, dok se Francuska, uz još neke članice EU, protivi prepuštanju kontrole nad svojim finansijama.

Evropska centralna banka, kojoj će biti poveren nadzor, imala bi jasno odvojenu monetarnu i nadzornu ulogu, i trebalo bi da omogući direktnu pomoć posrnulim nacionalnim bankama. Ostaje da se vidi da li je ovo dobar korak u pravcu prekida začaranog kruga između dužničkih kriza u bankarskom sektoru i ekonomija samih država.

UVODE I POREZ DEVET članica EU poslale su Evropskoj komisiji pisma u kojima pokazuju spremnost na uvođenje poreza na finansijske transakcije, što je dovoljno za pokretanje procedure pojačane saradnje. Pisma su poslale Francuska, Nemačka, Belgija, Portugalija, Slovenija, Austrija, Grčka, Italija i Španija. Slovačka i Estonija su obećale da će se takođe pridružiti inicijativi. Predlog je da se razmene akcija i obveznica među finansijskim institucijama oporezuju po stopi 0,1 odsto, a finansijskih derivata po stopi od 0,01 odsto. Porez bi se primenjivao kada u transakciji učestvuje barem jedna finansijska institucija registrovana u Evropskoj uniji, čak i ako se ona sprovodi izvan EU.

Kada je reč o Srbiji, supervizor ovdašnjih banaka je Narodna banka Srbije. „Slučaj Agrobanke“ pretio je tokom ove godine da ozbiljno poljulja bankarski sistem, ali je ta situacija sprečena gašenjem stare i osnivanjem „Nove Agrobanke“, kroz izdavanje državnih obveznica vrednih gotovo 100 miliona evra. Namera države da novu banku pripoji zdravoj i takođe državnoj Poštanskoj štedionici verovatno će vrlo brzo biti sprovedena u delo. Pogotovo imajući u vidu da nam predstoji i „Nedelja štednje“, koju, inače, karakteriše veće povlačenje depozita iz celog bankarskog sistema.

U NBS tvrde da je bankarski sektor Srbije stabilan.

- Tokom cele godine, kao i prema poslednje raspoloživim podacima, bankarski sektor je stabilan, adekvatno kapitalizovan, pokazatelj adekvatnosti kapitala je 17 odsto. Sektor je visoko likvidan sa dvostruko većim pokazateljem likvidnosti od propisanog i profitabilan, iako na nižem nivou u odnosu na period pre krize i uprkos problemima koje pojedine banke imaju u svom poslovanju - navode u NBS.

Kao i prethodne godine, i ovaj put centralna banka pozvala je sve banke da prilikom definisanja kamatne politike pred nedelju štednje, to čine s punom odgovornošću prema sopstvenoj stabilnosti i stabilnosti ukupnog finansijskog sistema, kao i u skladu sa pravilima struke i profesije pažljivog upravljanja rizicima, uključujući i rizik likvidnosti.

- Istovremeno, kao i prethodnih godina, Narodna banka Srbije ne očekuje da može doći do narušavanja likvidnosti bankarskog sistema, iako se tokom godina nedelja štednje pretvorila u sistemsko pitanje, s obzirom na značajna dospeća depozita kod skoro svih banaka upravo u tom mesecu - ističu u centralnoj banci.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)