Zdrava hrana samo u reklami
04. 05. 2012. u 20:58
Opasne zloupotrebe u promovisanju hrane, posebno za najmlađe. Čak 66,67 odsto ispitanih proizvoda je nezdravo, a da to nije označeno
SVAKA reklama ima samo jedan cilj - da proda proizvod. U "potrazi" za kupcem, tvorci oglasa ne libe se ni da javno upotrebe neistinu. Zloupotrebe u reklamiranju su česte i opasne, posebno kada je hrana u pitanju. I u Srbiji, međutim, "cilj opravdava sredstvo" pa se pod etiketom "zdravo" lažno promovišu čak i namirnice namenjene najmlađima.
Prema rečima Petra Bogosavljevića, predsednika Pokreta potrošača Beograda, zloupotrebe u reklamiranju postoje kod svih namirnica.
- Ako ih ima kod dečije hrane, što je potvrdilo i naše istraživanje, onda je ima sigurno i kod drugih manje osetljivih namirnica - kaže Bogosavljević.
- Rezultati ovog projekta o marketingu hrane za decu u Srbiji, nisu nimalo dobri - čak 66,67 odsto reklamiranih proizvoda namenjenih deci je nezdravo.
Tokom ovog istraživanja reklame su praćene sedam dana na četiri televizije, od koje je jedna potpuno rezervisana za najmlađe. U ovom periodu reklamiran je 21 proizvod za decu.
- Poređenjem deklarisanih vrednosti šećera, masti i soli sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je da sedam proizvoda ili 33,33 odsto pripada kategoriji zdravih, a 14 proizvoda, ili 66,67 odsto kategoriji nezdravih proizvoda - kaže Bogosavljević. - Šest ispitanih proizvoda imalo je višak masti i šećera, 11 proizvoda je svrstano u kategoriju veoma nezdravih proizvoda, jer su deklarisane količine šećera i masti veće od 50% do 3,5 puta od visokog nutritivnog nivoa.
Sve korporacije čije su proizvode proveravali potrošači, svojim reklamama okrenute su deci. Usmerene su na prevenciju gojaznosti i ishranu. U reklamiranju nezdrave hrane deci primenjene su različite marketinške "cake"- od ponavljanja reklama do izjava "stručnjaka" o nutritivnim vrednostima.
Potrošači su posle ovog istraživanja zaključili da se ništa ne preduzima da se zakonska i podzakonska regulativa u Srbiji, kojom se obezbeđuje zdrava ishrana, uskladi sa preporukama SZO i standardima zemalja koje posvećuju punu pažnju zaštiti zdravlja stanovništva, a posebno dece.
nnnnnnn
04.05.2012. 21:48
A zasto se ne kaze koji su to proizvodi nego se iznose samo procentualni podaci. Valjda treba da znamo sta kupujemo i sta dajemo nasoj deci.
@nnnnnnn - Evo da ja pripomognem. Svaka instant supa je otrov, kao i pakovana/konzervirana hrana, meso u hipermarketima ( posebno Idei) kao i voce/povrce "laboratorijskog izgleda". Pogledajte po selima kako izgleda pravi domaci paradajz, luk, sargarepa...nikada onako ogromno i jednobojno kao u hipermarketima.
@nnnnnnn - Gde da kažu koji su to proizvodi pa da posle nagrabuse,zna se dobro ko kontroliše u ovoj zemlji, ama baš sve. Neću da kažem da ne kvarim predizbornu ćutnju...
@nnnnnnn - PA uglavnom svi slatkiši, koje reklamiraju sa dosta alpskog mleka, lešnika i kakaa sa obale slonovače... Realno mnogo više verujem našim proizvođačima nego stranim mega korporacijama koje proizvode jedan proizvod za zapadno tržište a "isti" takav za naša istočna...
@nnnnnnn - Sad cu da ti kazem koji su to proizvodi: NE ULAZI U OVE RADNJE. Hrana se priprema od svezih namirnica svakodnevno u nasim kucama i ako nam je za utehu sto smo siromasni jedemo ono sto skuvamo.
Komentari (30)