„Kolubara“: Dobit od dve milijarde dinara

Branko PUZOVIĆ

30. 04. 2012. u 06:30

Svaki drugi kilovat struje proizvodi se od uglja sa površinskih kopova RB „Kolubara“. Proizveli 31 milion tona uglja, uložili 80 miliona evra

SVAKI drugi kilovat struje u Srbiji proizvodi se od uglja sa površinskih kopova Rudarskog basena „Kolubara“, koji je prošle godine ostvario dobit od dve milijarde dinara. Proizveden je 31 milion tona uglja - apsolutni rekord u šest deceniji dugoj istoriji srpskog energetskog giganta, a rudari „Kolubare“ nisu poklekli ni zimus, za vreme ljutih mrazeva, kada su nadljudskim naporima uspeli da očuvaju stabilnu proizvodnju struje, zbog čega su odlikovani Zlatnom medaljom.

Kolubara“ je lane u mašine, opremu, nove površinske kopove uložila sopstvenih 80 miliona evra. Planiraju da investicije dostignu čak 150 miliona evra godišnje, od čega će čak dve trećine novca obezbediti „Kolubara“, a ostatak povoljni krediti.

“GLODAR“ RADI PUNOM PAROM MOĆNI bageri „glodari“ svakog dana iskopaju više od 100.000 tona kolubarskog lignita koji se, osim TENT-u u Obrenovcu, vozovima isporučuje i termoelektranama „Kolubara“ u Velikim Crljenima kod Lazarevca i „Moravi“ u Svilajncu. Samo „glodar jedan“, na Površinskom kopu „Tamnava - Zapadno polje“ za sat iskopa čak 2.500 tona uglja!

- Bili smo suočeni sa veoma ozbiljnim pitanjima gde i kakvom opremom kopati ugalj, jer su postojeći površinski kopovi završili svoj radni vek, a naročito kako za sve to obezbediti novac - kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor Rudarskog basena „Kolubara“. - Morali smo, zato, prošle godine da počnemo dugo odlaganu selidbu naselja Vreoci sa više od 1.000 domaćinstava, ispod kog su rezerve uglja za narednih pola veka, a sredstva za nabavku nove opreme obezbedili smo isključivo uštedom i to u situaciji kad je cena struje ubedljivo najniža u okruženju.

Prvi čovek „Kolubare“ podseća da je, praktično, izmeštanje groblja u Vreocima, lane, počelo u poslednjem trenutku. Da to nije učinjeno, ne bi bilo dovoljno uglja za rad Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, pa bi se Srbija, kaže Ćeran, vrlo brzo suočila sa ozbiljnim manjkom od čak dve milijardne kilovat-časova struje, koju bi morala da uvozi, što bi koštalo više od 150 miliona evra.

- Stranim kreditom biće finansiran postupak homogenizacije uglja, koji je ocenjen kao „zeleni projekat“, prvi koji će biti primenjen u Elektroprivredi Srbije - kaže Ćeran. - U pitanju je postupak poboljšanja kvaliteta uglja koji je osmislio Rudarski fakultet u Beogradu, čime će biti izbegnuti problemi u radu termoelektrana, ali i znatno smanjena emisija štetnih gasova i pepela u atmosferu.

VIZIJA - 32 MILIONA TONA UGLJA GODIŠNJE - NADAM se da će za pet godina „Kolubara“ biti još stabilnija firma, naročito kad se uvede informacioni poslovni sistem, da će se otvoriti „C“, „E“ i „južno“ polje i da će, zavisno od potreba, moći da proizvodi do 32 miliona tona uglja godišnje. To će omogućiti zapošljavanje novih, mladih radnika rudarske, mašinske i elektro struke, koji će zameniti rudare koji odlaze u penziju. U „Kolubari“ nije bilo otpuštanja, ponašali smo se socijalno odgovorno - kaže Nebojša Ćeran, koji je nedavno dobio priznanje „Kapetan Miša Anastasijević“, kao najbolji privrednik u Srbiji prošle godine.

Evropska banka za obnovu i razvoj (IBRD) dala je „Kolubari“ kredit za nabavku bagera za iskopavanje uglja i opreme za novi Površinski kop „C“, vrednu oko 80 miliona evra. Uz to „Kolubara“ ulaže i 17 miliona evra sopstvenih sredstava za bager namenjen Površinskom kopu „Tamnava - Zapadno polje“, koji isporučuje nemački „Krup“.

- To će biti ogroman posao za kompletnu srpsku mašinsku industriju, jer će oko 40 odsto poslova na izradi novog bagera, vrednih oko osam miliona evra, biti povereno „Kolubara - Metalu“, koji će, prvi put od kad postoji, raditi i elektroopremu - kaže Ćeran. - Osim zarade, značajno je i što će domaće firme biti u prilici da rade uz rame sa svetski poznatom kompanijom „Krup“.

Ugalj, trenutno, rudari „Kolubare“ proizvode na četiri površinska kopa. U pitanju su „B“, „D“, „Veliki Crljeni“ i „Tamnava - Zapadno polje. U dogledno vreme biće aktiviran i površinski kop „Radljevo“.

- Iako je takozvani budžetski korisnik, „Kolubara“ nikad nije bila na teretu države - kaže Ćeran. - Naprotiv, „Kolubara“ značajno puni državnu kasu. Uprkos teškim ekonomskim uslovima i što je struja u čijoj proizvodnji značajno učestvujemo ubedljivo najjeftinija u regionu, uspevamo da „Kolubara“ poslednje tri godine pozitivno posluje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije