Kamate krenule nizbrdo

Slavica MORAVČEVIĆ

21. 01. 2012. u 21:00

Mesec i po dana od početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga banke snizile cene usluga. Najviše obradovani korisnici stambenih kredita u švajcarskim francima

BANKARI su u proteklih mesec i po dana od kako je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga morali da smanje svoje kamate na kredite i kreditne kartice. Bankari koji su pre četiri godine značajno povećali cene svojih usluga zbog finansijske krize ili poslovne politike, a da nisu naveli jasan razlog, sada su naterani da ih vrate.


To je obradovalo veliki broj građana, a najviše korisnike stambenih kredita u švajcarskim francima, kojima su rate od 2008. godine gotovo duplirane. Primera radi, klijent koji je otplaćivao stambeni zajam od 69.000 švajcarskih franaka sa ratom od 394 franka, morao je u novembru da izdvoji gotovo 34.500 dinara. Kamata mu je tada iznosila 3,95 odsto. U janauru, za isti zajam, kamata je umanjena na 2,75 odsto, a rata je pala na 317 švajcarskih franaka ili 27.500 dinara.


Dovoljno da korisnik stambene pozajmice „prodiše“. Građani koji su uzeli pre četiri godine veoma povoljne stambene kredite u švajcarskim francima nadaju se i da će ova valuta oslabiti, tako da mogu još lakše da servisiraju svoje rate.


I korisnici kreditnih kartica su odahnuli, jer su kamate kod pojedinih banaka čak prepolovljene, i znatno bliže cenama ove usluge u zemljama u okruženju. Tako je do donošenja zakona koji štiti građane kamata na korišćenje „mastarkard standard“ kartice bila 33,52 odsto, a sada je 16,33 odsto!


Banke su od sada u obavezi da svako podizanje kamate obrazlože i da o tome obaveste korisnika usluge. U obavezi su da u okviru efektivne kamate iskažu i sve nakande i troškove, kao i svoju maržu.

USKLAĐIVANjE SA KRETANjEM LIBORA
BANKE su i dalje u obavezi da usklađuju kamate na kredite i ostale usluge sa kretanjem libora, euribora za indeksirane zajmove ili sa beliborom ako su u pitanju dinarske pozajmice.
Za stambene kredite to je obično period od tri, odnosno šest meseci, a za dinarske usluge 30, 90 ili 180 dana, zavisno od ugovora koji je sklopljen. Za sada je libor, od koga zavisi formiranje kamate za kredite u švajcarskim francima, na nuli, euribor blago raste, dok naš belibor pada.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Dužnik

22.01.2012. 05:21

HAHAHAHA, uzeo sam 4 kredita u CHF i sada ne moram da platim sve sto treba da platim, ovo je extra, samo napred....HAHAHA!!

Skajvoker

22.01.2012. 12:11

Ljudi ovo je klasičan spin. Pa nisu banke vratile kamate zato što su dobre već zato što ih je zakon naterao. A šta je sa novcem koji su otele kroz povećanje kamata u tih 4 godine o kojima s govori? Što niste naveli primer gde je korisniku za to vreme oteto 4.500 chf više od ugovorenog? Jel moguće da bankari misle da će to proći, da će biti zaboravljeno? Kad tad će nego morati da se pozabavi time jer radi se o pljački stoleća. Napred Efektiva!

Branko

22.01.2012. 13:48

Devizne rate svim zaduzenim u eurima su stalno vise zbog konstantnog slabljenja dinara, od oktobra 2008 su vece za 40% koliko je i oslabio dinar u odnosu na euro, toliko o brizi drzave za svoje gradjane. Sve su obmanuli i tada Jelasic kada je govorio da je dinar stabilan 2008, propagirao i stednju u dinarima i uzimanje deviznih kredita, jer je kao din. stabilan, onda dao ostavku, a Soskic nastavlja njegovu politiku, kaze covek da je ovaj kurs od 105 sinonim stabilnosti, strasno, sram Vas bilo..

STAN

23.01.2012. 18:17

Tekst je delimicno tacan.Erste banka nije korigovala svoju kamatnu stopu izrazenu u CHF.Moja mesecna rata se ne smanjuje vec je stalno u blagom rastu.