Pravo vreme za novi stan

Tatjana Spalević

14. 01. 2012. u 20:57

Nova uredba o subvencijama i niže cene idealni za obezbeđivanje krova nad glavom u ovoj godini. Cene nekretnina u odnosu na prošlu godinu snižene od 20 do 30 odsto

OVA godina je idealna za kupovinu kvadrata, ocenjuju u Ministarstvu za prostorno planiranje i agencijama za promet nekretnina. Ministarstvo pogodnost vidi u povoljnijim uslovima za subvencionisane stambene kredite i dobroj ponudi nekretnina iz državnog projekta masovne stanogradnje, dok u agencijama smatraju da se idealna šansa ogleda u nižim cenama kvadrata u odnosu na prošlu godinu.

- U četvrtak bi na sednici Vlade Srbije trebalo da bude usvojen naš predlog nove uredbe o subvencionisanim stambenim kreditima - kaže za „Novosti“ Nemanja Komazec, državni sekretar u Ministarstvu za prostorno planiranje.

- Uslovi za kupovinu kvadrata su daleko povoljniji nego prošle godine i kada su u pitanju učešće i kamatna stopa. Povoljnije uslove kredita prati i odgovorajuća ponuda stanova, pre svega u naselju „Stepa Stepanović“ na Voždovcu, gde država gradi kvalitetne stanove po povoljnim cenama.

VREDNOST NEKRETNINA STABILIZOVANA U Ministarstvu nemaju preciznije analize tržišta nekretnina, osim u delu koji se odnosi na državne projekte. Ipak, činjenica je, kaže Komazec, da su u prethodnoj godini stanovi pojeftinili. Ali, s obzirom na to da je investiciona aktivnost bila manja, jer osim državnih projekata nije bilo privatnih investicija u stanogradnju, ne može se očekivati da cene stanova i dalje značajnije padaju.

Bračni par koji ima dve prosečne plate, objašnjava Komazec, biće u mogućnosti da dođe do svog krova nad glavom jer se mesečna rata za stan od 40 kvadrata kreće oko 250 evra, a za 50 do 60 kvadrata oko 300 evra.

- Smanjili smo i obavezno učešće na pet odsto, a beskamatna državna subvencija u iznosu od 20 odsto vraćaće se u poslednjih pet godina otplate kredita.

Prema kalkulaciji Ministarstva, stan u naselju „Stepa Stepanović“ od 40 kvadrata košta 51.600 evra, obavezno učešće kupca od pet odsto je 2.580 evra, beskamatno učešće države je 10.320 evra, a kredit banke od 75 odsto kupoprodajne cene stana je 38.700 evra.

Ako je rok otplate 30 godina, u prvih 25 godina mesečna rata je 254 evra, a u poslednjih pet godina 172 evra, što je deo koji se vraća državi. Za stan od 50 kvadrata kupoprodajna cena je 64.500 evra, minimalno učešće je 3.225 evra, subvencija države je 12.900 evra, a kredit banke 48.375 evra. Mesečna rata u prvih 25 godina je 318 evra, a u posledljnjih pet godina 215 evra.

Sve ove povlastice odnose se samo na kupovinu stanova u novogradnji. Ipak, mnogo je podstanara koji bi zbog niskih cena kupili uz subvencije države polovne stanove, ali takva mogućnost ne postoji.

VEĆE DAŽBINE NE UGROŽAVAJU CENE TAKSE za korišćenje mineralnih resursa, a to su glavne sirovine za proizvodnju građevinskih materijala, poput cigle, crepa, cementa, znatno su poskupele, ističe Goran Rodić. Kada se fabrike preračunaju, troškovi proizvodnje biće uvećani za milionske iznose, pa se očekuje i poskupljenje građevinskih materijala, što će negativno uticati na cenu stanova.
- Građevinari ne očekuju povećanje cene kvadrata za kupce, jer je potražnja još mala, tako da će ove dažbine ići direktno na teret izvođača radova - ističe Rodić.

- Ova mera Vlade Srbije ima dva cilja, da se pomogne građanima da jeftinije i po povoljnijim uslovima dođu do stana, ali i da se pomogne građevinskoj industriji, pa je zbog toga uredba usmerena samo na novogradnju - ističe Komazec. - Kada bi tu mogućnost dali i za stari stambeni fond, došli bismo u opasnost da drugog efekta, odnosno pomoći neimarima, nema. A to je podjednako važno kao i pomoć građanima da kupe stan.

Na činjenicu da je cena kvadrata u naselju „Stepa Stepanović“ za mnoge podstanare ipak previsoka, Komazec kaže da korekcija nije moguća.

- Građevinska direkcija Srbije, koja je investitor na ovom projektu, neće snižavati cene jer bi je to odvelo u gubitak - ističe Komazec. - Kada su utvrđivane cene, bio je to nivo do najmanje moguće isplativosti. Dalje spuštanje prodajnih cena značilo bi veći trošak od prihoda koji se ostvaruje prodajom stanova. Ovaj projekat je u svojoj projekciji na granici rentabilnosti.

Država će ove godine započeti i izgradnju oko 700 stanova u naselju „Dr Ivan Ribar“. Cena kvadrata još nije poznata, a predračunska vrednost izgradnje tog kompleksa je 40 miliona evra. Pošto još nije napravljena projekcija prihoda, ne zna se prodajna cena, a ona će zavisiti u određenoj meri i od cene kredita koje će uzeti Građevinska direkcija da bi sazidala taj kompleks.

- Razmatrali smo mogućnost da država zida stanove i u drugim gradovima, poput Novog Sada i Niša, ali u ovoj godini to nije moguće - navodi Komazec.

- Opredelili smo se samo za Beograd jer je tu i najveća potražnja, a i najviše kreditno sposobnih građana.

U agencijama za promet nekretnina navode da je sada pravo vreme za kupovinu kvadrata.

- Cene su u odnosu na prošlu godinu u pojedinim slučajevima niže i za 20 do 30 odsto - kaže Kaća Lazarević, suvlasnica agencije „Alka“. - Tačnije, velika je mogućnost dogovora sa prodavcima, koji su razumni, spuštaju cene i kada se nađe kvalitetan stan, to je odlična investicija. Evro je nesiguran, pa je tako bolje uložiti novac u kupovinu nekretnina nego u štednju. Cene su povoljne i, naravno, i ove godine treba kupovati završene stanove ili one u novogradnji, kada imaju završen tehnički prijem i upotrebnu dozvolu i izvesno je da će biti uknjiženi. Ova godina je dobra i za prodavce, pošto trenutno imamo 95 odsto keš kupaca.

Goran Rodić, sekretar Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije, nije optimista. On tvrdi da i povoljni uslovi za subvencionisane stambene kredite nisu građanima dovoljni da se upuste u kupovinu nekretnina.

- Zbog krize mnogi potencijalni kupci, plašeći se gubitka posla, neće uzimati kredite - navodi Rodić.

- Oni koji imaju ušteđevinu možda se odluče na kupovinu nekretnina plašeći se kraha evra. Prema našim procenama, u Srbiji ima oko 17.000 nezavršenih stanova i očekujemo da će ti kvadrati tokom godine biti useljivi. A oko 60 odsto tih stanova je u procesu legalizacije. Biće, dakle, malo poboljšana ponuda, što može donekle da utiče i na snižavanje cena. Ali, prema prognozama PKS, ne očekuju se značajnije nove investicije privatnika u stanogradnju, tako da ćemo imati dosta problema oko zapošljavanja građevinske industrije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (23)

Kole

14.01.2012. 22:37

Cene stanova mogu samo da padaju, posto narod nema para, svake godine nas je manje i manje (pogledajte rezultate popisa), kriza je i ljudi gube posao.Ovaj potez Tadicevog rezima je cist promasaj, da ne pricamo o tome da je potpuna nebuloza da u trzisnoj ekonomiji drzava gradi stanove i tako ubija preduzetnike. Ah, da, zaboravih da smo mi trzisna ekonomija izuzetno!

George USA

14.01.2012. 23:07

skupo , veoma skupo. U US mozes da kupis stan mnogo jeftinije, a koja je razlika u standardu i platama. U Cikagu stan od 50-60 kvadrata mozes kupiti za 40000$.

Marko

15.01.2012. 01:42

Novi stanovi u sirem centru Cacka koji se grade na kupljenom privatnom zemljistu i koje finansiraju privatne banke kostaju 650e/m2, a drzava gradi Stepu na drzavnoj livadi na ivici Beograda i dobija veleprodajnu cenu jer gradi mnogo i kaze da ne moze da ih prodaje ispod 1300e/m2 jer bi bila na gubitku ?!Ko je ovde lud, a ko zbunjen ?!

Mile

15.01.2012. 05:11

Idu Izbori, Izbori, Izbori, pa je ovo samo jos jedan Trik. Prvo je ova Vlast preko Dzentlmena Guvernera NBS uvela Ucesce od 20 % , a sada ga skida pa to prikazuje kao nekakvu svoju Brigu za Gradjane. Da nije Tuzno bilo bi Smesno, ali oni uvek Racunaju na to da Narod ima Pamcenje 3. dana.

NESA

15.01.2012. 06:40

DRZAVA RADI I GRADI. A ko zaradjuje. Ako je neprofitni kvadrat stambenog prostora 1290 evra koliko jr stambeni kvadrat sa profitom i svim placenim dazbinama, Ponovo kvadrat 2000 evra kada drzava zavrsi svoj projekat. Cigla, crep, cement, poskupljuju,A ko to kupuje ciglu i crep osim drzave koja kupuje po snizenoj ceni u odnosu na obicnog kupca, Neko mora da plati izgubljenu dobit i proizvodjacima gradj. materijala. Zasto GDS uzima komarcijalni kredit. Sto drzava ne da kredit pa smanji cenu

Stole

16.01.2012. 11:45

@NESA - Pravo je pitanje: zašto niko u skupštini ne postavi to pitanje i zašto niko ne podnese tužbu? Nezainteresovanost i sistemska korupcija će ovom narodu doći glave.

cccc

15.01.2012. 09:32

hahhaha...komedija...pa zasto ne omogucite ljudima da kupuju montazne kuce?takva kuca od 60m2 kosta sa temeljima i celokupnom izgradnjom oko 15hiljada evra.znaci obavez drzave bi bila jedino da obezbedi ljudima jeftino zemljiste za takve kuce na primer u okolini Beograda drzavno zemljiste koje bi dala za malu cenu za izgradnju tipskih naselja kao u USA ili Kanadi.

peca

15.01.2012. 11:19

Neka ga kupe ti iz Ministarstva za prostorno planiranje, posto ocigledno zive u bajci.Bracni par sa dve prosecne plate od 300 evra imaju sigurno i neko dete.Jedna plata ode na kredit, jedna na hranu, a sta ce da obuku i cime ce da plate troskove stana.KAKVO LUPETANJE!!!!!

misa

15.01.2012. 12:27

ista priča je bila i 2007/2008 g,navali narode,još malo i stanova nestalo.......kad sve znaju,šta će narod,ljudi raditi i od čega živeti u tim stanovima pa čak da im i poklonite iste

shkomi

15.01.2012. 12:43

Matematika za onog ko ima 60 0001. Kupiti 40m2 u stepi i opremiti ga i izdavati ga za 230 eur mesecno maksimum sto u najboljem slucaju iznosi 2760eur godisnje2. U nedelji stednje orociti na 6% godisnje po odbijanju poreza 3000uer godisnje bez ikakvog cimanja.Nesto debelo ne valja u sistemu koji ne stimulise investicije.

Indijanac iz Paracina

15.01.2012. 17:55

-Nova uredba o subvencijama i niže cene idealni za obezbeđivanje krova nad glavom u ovoj godini.!-Obzirom na situaciju u pogledu zposlenosti, visine zarada, i ostalog, postavlja se logicno pitanje; kakav lik treba biti pa napisati ovako nesto u (bar ja tako jos uvek mislim) ozbiljnim novinama !!!

Dovla

16.01.2012. 07:33

Kamata 6-mesecni Euribor + 4%. Rata prvih 25 godina 318 eura. Euribor je sad oko 1% a pre krize je bio oko 5%. Kako bude prolazila kriza tako će i Euribor da raste. Tako da ako kriza bude trajala 25 godina onda će i rata da bude 318 eura. Razmislite dobro o ovome, jer se uopšte ne spominje a jako je bitno.