Planum: Stranci nam pune kasu

T. S.

10. 01. 2012. u 20:56

Beogradski „Planum“ očekuje ugovor vredan oko milijardu dolara. Lane je ovo građevinsko preduzeće ostvarilo oko 30 odsto prihoda u zemlji

BEOGRADSKI „Planum“ jedno je od retkih građevinskih preduzeća koja i u uslovima ekonomske krize posluju pozitivno. Lane je ovo građevinsko preduzeće ostvarilo oko 30 odsto prihoda u zemlji i 70 odsto u inostranstvu, što je, prema rečima generalnog direktora Ratomira Todorovića, nepovoljan odnos, jer je pola - pola prava mera. U ovu godinu „Planum“ ulazi sa obezbeđenim poslovima i vrednost projekata na kojima je angažovan u Srbiji je oko tri milijarde dinara, dok u Rusiji i Kazahstanu ima ugovorene poslove u iznosu od oko 60 miliona evra.

- U prvom kvartalu očekujemo i potpisivanje ugovora za poslove u Angoli, čija je ukupna vrednost oko milijardu dolara - kaže Todorović. - Reč je o izgradnji vojnih objekata i očekujemo da će vrednost prvog ugovora biti oko 150 miliona dolara.

Zarada, koju je „Planum“ ostvario u zemlji prošle godine, je oko 50 miliona dinara, a Todorović kaže da bi to bila daleko veća cifra da nije skupih zajmova sa kojima ovo građevinsko preduzeće praktično kreditira državu na izgradnji severnog kraka Koridora 10 i na izgradnji prve deonice autoputa Beograd - južni Jadran. Obaveze prema bankama bile su prošle godine veći izdatak nego bruto plate za sve zaposlene. Inače, „Planum“, koji u subotu slavi 64. rođendan, ima oko 1.000 stalno zaposlenih.

FAVORITI

- Trenutno se u Srbiji na tenderima za velike projekte favorizuju strane firme, tako što se uslovi kreiraju po njihovoj meri što isključuje učešće domaćih firmi - navodi Todorović. - Veliki problem je i to što domaće banke nisu osposobljene da nas prate na velikim projektima u inostranstvu i za to bi država trebalo da nađe rešenje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Milos

13.01.2012. 11:56

TEma koju bi ozbilji novinari trebalo da istraze je ko i na koji nacin favorizuje strane gradjevinske firme u Srbiji poslednjih 10 godina, i koliko novca je isisano iz Srbije na taj nacin .Takodje, koliko bi bilo otvorenih novih radnih mesta da su taj profit ostvarile domace gradjevinske firme, i koliki je indirektni gubitak domacih firmi na stranom trzistu jer drzava nije stala iza njih, tj oduezla im mogucnost sticanja potrebnih referenci za ucesce u velikim projektima sirom sveta.