Nova kriza hvata zalet
10. 11. 2011. u 20:54
Po dolasku misije MMF u Beograd sa svih strana stižu upozorenja da ulazimo u novi talas ekonomskih problema. Moguće je da će se u narednoj godini prepoloviti rast privrednih aktivnosti
VEĆ prvi zvanični sastanak koji je Misija MMF imala sa zvaničnicima u Beogradu pokazao je da će se, i ovoga puta, „uvezena“ kriza vrlo brzo pretvoriti u naš, domaći problem. Sama činjenica da nam je odmah ponuđeno da se zadužujemo gotovo koliko nam treba, odnosno da u 2012. godinu uđemo uz rušenje zakonski postavljenih fiskalnih pravila i minusom 80 milijardi većim od plana, govori da izazovi preživljavanja - tek predstoje.
- Nema ni govora o tome da možemo da izbegnemo efekte krize - tvrdi guverner NBS Dejan Šoškić. - Važno je da vidimo da će se bura desiti. Treba da budemo dovoljno obazrivi, da zatvorimo sve prozore i vrata, koja nam stoje na raspolaganju, kako bismo štetne efekte minimizirali.
Kako za „Novosti“ kaže Jurij Bajec, ekonomski savetnik premijera Srbije, ipak je bitno da u taj „zatvoreni prostor“ uđe i malo „vazduha“. Ali, uz poštovanje utvrđenih fiskalnih pravila.
- Već u utorak bi Misija MMF mogla Vladi Srbije da predloži svoje viđenje mogućih rešenja - otkriva Bajec i dodaje da je, u čitavoj situaciji, dobro da nam je bankarski sektor stabilan. - Naravno, hitno je potrebno naći rešenja za nelikvidnu privredu, pa i ući u određene davno planirane poslove, poput reforme javnih preduzeća.
Predsednik Fiskalnog saveta Srbije prof. Pavle Petrović priznaje, za „Novosti“, da je ova institucija već smanjila projekciju privrednog rasta u 2012. godini sa tri odsto na 1,5 procenata.
- Ova promena dovodi do povećanje dozvoljenog deficita budžeta u 2012. godini sa planiranih 3,9 odsto, na 4,5 odsto BDP - ističe Petrović. - Posledica nižeg privrednog rasta će gotovo izvesno biti i prekoračenje zakonski definisane granice javnog duga od 45 odsto BDP u narednoj godini. Treba se, ipak, potruditi da deficit bude niži od 4,5 odsto BDP.
Guverner Šoškić, ipak, veruje da bilo kakva vrsta kompromisa koji bi vodila ka nepoštovanju fiskalnih pravila, ne bi bila dobra za našu zemlju.
- Ne smemo da zaboravimo važnu stvar: koliko mi, zapravo, opcija za finansiranje deficita imamo? Da li zaista možemo da finansiramo veći deficit od onoga koji je predviđen našim zakonom o budžetskom sistemu? Da li postoji kapacitet na međunarodnom ili na domaćem finansijskom tržištu da se relativno povoljno takav deficit finansira? Uveren sam da bi takve opcije bile vrlo ograničene, kratkoročne, sa negativnim posledicama za kredibilitet i fiskalnu održivost naše zemlje - zaključuje guverner NBS.
MANJE ULAGANJE
PROFESOR Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris upozorava da će se kriza javnih dugova u Evropskoj uniji odraziti na Srbiju kroz smanjenje priliva direktnih stranih investicija, doznaka naše dijaspore iz inostranstva i na izvozne prihode zemlje.
boban
10.11.2011. 21:25
Srbija je u krizi jos od 1990 godine,samo se nezna koja je gora do 2000-te ili od 2000-te.
@boban - Pre ce biti da je u krizi od 29. maja 1903
Dosli bankari da upozore da se njihove kamate redovno placaju ,a odakle to niko nece da kaze !E posto niko nece da kaze onda to znaci novi porezi i dodatno skidanje koze s' ledja ovog jadnog i napacenog naroda !Potpuno nam spremaju identican Grcki scenario i sto je jos gore to svi znaju samo se prave blesavi !Mi smo bili probni balon za vodjenje lokalnih ratova a grci takodje ali za totalno ekonomsko porobljavanje !Posto su oba modela uspesno prosli test oni ce ih ponavljati protiv cele planete!
i to je sve! odmah ce to da srede, samo mora prvo da telefoniraju, malo se okrepe i presvuku nova odela i onda u lov na resenje!
Mi smo stalno u krizi samo sto ovo postaje neizdrzljivo tim pre sto je gotovo nemoguc svakodnevni opstanak...
Komentari (16)