Grejanje na biomasu nema ko da uvede

P. J.

04. 11. 2011. u 07:01

U svetu popularno korišćenje bioloških energenata u Srbiji je još daleko od široke primene. Zbog velikih ulaganja u prilagođavanje kotlova ovaj potencijal se malo koristi

SLAMA, kukuruz, repa i drveni opiljci mogli bi kod nas da postanu neki od vodećih energenata. Jer, Srbija ima potencijal da biomasu, čija se energetska vrednost godišnje procenjuje na gotovo tri miliona tona ekvivalentne nafte, iskoristi za proizvodnju struje i grejanje, što bi smanjilo uvoz gasa i mazuta. Zbog velikih ulaganja u prilagođavanje kotlova, ipak, ovaj potencijal se vrlo malo koristi.

U biomasu može da se pretvori sav prirodni otpad koji trune. Tako se drveni i šumski otpaci melju u pelet, sitne komadiće spremne za paljenje u kotlovima. Prema rečima ministra poljoprivrede i trgovine Dušana Petrovića, iskorišćenjem od 2,5 do tri miliona tona ekvivalentne nafte u biomasi, Srbija bi povećala bruto domaći proizvod, značajno smanjila uvoz energenata i povećala platni bilans.

- Mazut i gas za grejanje mogli bismo da zamenimo biomasom u sledeće četiri godine - kaže Petrović.

Oko 600.000 kubika drvnih ostataka u Srbiji može se pretvoriti u pelet. Statistika, pak, govori da se čak 90 odsto ovih drvnih komadića iz Srbije izvozi na strana tržišta. Proizvođači kotlova za biomasu kažu da je prosečnom domaćinstvu potrebno do 1.500 evra da bi grejanje na gas prilagodili peletu, senu ili drugim bioenergentima. Procedura za toplane je znatno komplikovanija, jer potrebno je izraditi studije izvodljivosti i isplativosti, a onda i naći finansijere spremne da ulože velike svote.

- Nijedna toplana u Srbiji ne koristi biomasu, već samo devet postrojenja u Beogradu - kaže Milovan Lečić, prvi čovek Udruženja toplana Srbije. - Sva postrojenja morate prilagoditi korišćenju ovog energenta, a daljinski sistemi sami jedva održavaju likvidnost. Oko 90 odsto energenata koje trošimo su gas i mazut, pa bi jeftina biomasa znatno smanjila troškove.

BIOELEKTRANA

PRVI kilovati dobijeni od biomase u Srbiji krenuli su u potrošnju pre tačno godinu dana.

Prva elektrana u kojoj se kukuruz, trava, stajnjak, industrijski i kanalizacioni otpad pretvara u struju otvorena je u Dragačici, nadomak Čačka.

Prema rečima vlasnika ovog postrojenja Milana Filipovića, elektrana obezbeđuje struju, toplotnu energiju, ali i prirodno đubrivo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Bacvanin

04.11.2011. 10:43

Vec pet godina grejem se na bio masu,ustede ima ali ne velike, iz razloga sto se trosi znacajna energija za skupljanje,baliranje,utovar ,prevoz istovar.Takodje je potrebno uloziti dosta novca za izgradnju supa.Sa druge strane znamo da se nesme spaljivati ostaci bio mase,jer je agronomska preporuka da se zemlji vrati deo mineralnih materija koje se nalaze u biljnim ostacima.Znaci ako isnesem bio masu potrebno je da povecam kolicinu vestackih djubriva,eleborati moraju da uzmu i tu cinjenicu

kiki

05.11.2011. 17:45

Ama dobiti lokacijsku dozvolu i elektroenergetske uslove od nasih institucija je mislena imenica,

vlada

07.11.2011. 12:23

Morala bi drzava da podrzi ove projekte a ne samo da prica o potencijalu.Potencijal imamo u mnogim oblastima ali ga ne koristimo.Jedna firma iz Beograda prodaje prese za pravljenje briketa od slame.Jeste da treba uloziti novac u baliranje ali mnogi poljoprivrednici inacebaliraju slamu pa posle neznaju sta sa njom. Tako da je pravljenje briketa idealno. Video sam te brikete na sajmu energije u N. Sadu i deluju fantasticno. Mislim da se zovu Agrogas ili tako nesto.

Milovan, Mladenovac

07.11.2011. 14:35

@vlada - :-D Moram da se nadovežem na ovaj komentar, jer su mi momci iz Agrogasa pre jedno mesec dana izbriketirali 150 bala slame i prezadovoljan sam briketima. Briket gori ko ugalj -drži toplotu, a grejem 150 kvadrata.