Nema rešenja za kredite u francima

S. MORAVČEVIĆ

24. 10. 2011. u 20:57

Za sada gotovo nijedan građanin nije uspeo da prebaci svoj stambeni kredit uzet u francima u monetu Evropske unije. Duplo veće rate nago kad je kredit podizan

GOTOVO da se nijedan građanin koji je uzeo stambeni kredit u švajcarskim francima nije odlučio da ga prebaci u evre, jer je to i dalje veoma skupo. Neke banke nude mogućnost direktne promene valute, bez ikakvih troškova, ali ni to ne pomaže klijentima zaduženim u „švajcarcima“. Građani, i pored fiksiranja kursa švajcarskog franka, grcaju u dugovima, ali konačnog rešenja nema, iako su ga najavili iz NBS i Vlade Srbije.

Svi koji su uzeli zajmove u švajcarskoj valuti, danas moraju da otplaćuju duplo veće rate, nego kada su podigli zajam.

Tako na primer, onome koji je pre tri godine uzeo stambeni kredit od 69.000 franaka ili tadašnjih 41.600 evra, rata je iznosila 407 franaka ili 250 evra. Vrednost švajcarskog franka je bila 48 dinara. Danas mu je rata niža i iznosi 394 franka,ali u evrima dostiže 333 evra, a franak vredi 82 dinara. Ako bi želeo da prebaci ovaj kredit u evre, morao bi da uzme kredit od 51.000 evra, dok je pre tri godine, na početku otplate, dugovao gotovo 10.000 evra manje.

- Jedna od opcija je eventualna subvencija kamate države, koja bi imala efekat relaksiranja visine rate klijenata do približavanja odnosa valuta koji je važio pre dve do tri godine - smatra Petar Grujić, direktor sektora za rad sa stanovništvom Folks banke. - Dotirana kamata se može pretvoriti i u beskamatni kredit sa grejs periodom od pet do deset godina, koji bi korisnik tada otplaćivao.

NOVA KAMATA

Mnoge banke su spremne da svojim korisnicima stambenih kredita u „švajcarcima“ omoguće konverziju u evrima. Tako na primer, Folks banka nudi mogućnost da se to uradi bez ikakvih dodatnih troškova, a da novi zajam zadrži istu, fiksnu marginu prilikom formiranja nove kamate u evrima. Na primer, ukoliko korisnik indeksiranog kredita u švajcarskim francima, ima kamatu od na primer, tri odsto (libor plus tri odsto), nova kamata zajma u evrima bi bila euribor plus tri odsto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

grga

24.10.2011. 22:42

uzeti kredit u to vreme i po tadašnjim cenama nekretnina čista propast,nisam ni ja primer ali nije kredit.........kupio sam auto koji troši evrodizel koji je bio 57 din /lit.....danas je preko 130 din/lit a auto odličan niti se mnogo vozi niti vredi ako bi ga prodavao

Piksi

25.10.2011. 07:09

Kakav expert Petar Grujic iz Folks banke. Ja bi ovog coveka zaposlio da radi za drzavu, on ima resenje za izlazak iz krize. Vecu glupost nisam cuo. Sad kad banke imaju velikih problema da naplate nenaplativa potrazivanja, sad da svi poreski obveznici subvencionisu kamatu. Kakav bezobrazluk...

Zare

25.10.2011. 10:25

Ovako, kamata na kredit u chf: 1%+libor (KBC banka)2008 - rata 430 evraavgust 2011 - rata 560 evradecembar 2011 rata 380 evraNagradno pitanje za nase strucnjake iz banke: Kako se to moglo desiti uz taj strasni kurs CHF? :)))Jos jednom, po stoti put pisem, libor je toliko pao da je vise nego ponistio visok kurs CHF. Kada od 5. decembra banke budu morale vratiti marze na vrednost iz ugovora, videce se realno stanje u vezi CHF kredita

Mycky

25.10.2011. 11:48

@Zare - Stambeni kredit od 69.000 franaka ili tadašnjih 41.600 evra, rata mu je iznosila 407 franaka ili 250 evra (to je bilo na 360 meseci po kamati od oko 5.85%), danas bi trebalo kamata da bude oko 3%, libor je 0,004, a tada je bio 2.8, što je preračunato na sada preostalih još 324 rate oko 310 franaka mesečno (253 EUR) i to bi se podnosilo, bilo realno i pošteno, ali banke su PODIGLE MARŽE (ZARADE) i to je problem koji treba prvenstveno rešavati - lopovska bagra !!!!

Skajvoker

25.10.2011. 10:40

Dokle god pitate samo bankare, imaćete i odgovore koji samo njima odgovaraju, tj nećete videti rešenje za ovaj veliki problem. Ljudi iz Efektive su dali pravi predlog: da se vrate kamate na početni nivo, da se vrati novac naplaćen nezakonitim povećanjem kamata i da se fiksira kurs CHF. Ako već dajete ovakve članke po vašim novinama, onda bar pitajte i predstavnike gradjana šta misle. Ovako samo dovodite slabo edukovane gradjane u zabludu i dilemu šta da rade. Napred Efektiva!

proleter

25.10.2011. 18:37

U poslednje vreme po svim edijima vrvi od raznoraznih reklama banaka,njihovom novim ,,povoljnim"ponudama.Kao da nije ultra kriza.A glas ljudi koji su ranije uzeli te iste ,,povoljne" kredite i koji su na ivici svega,uopste se ne pojavljuje na tim istim medijima.Drzava,to jest onaj njen deo koji bi trebao da stiti ,,svoje" gradjene,takodje se nigde necuje.Na protiv,stice se utisak kao da su na strani banaka.SRAMOTA,BRUKA!Vi,koji citate ovo,a trebalo bi da nas zastitite-Razocarali ste,DEBELO!

M.Z.

25.10.2011. 18:46

Zovite Jelašića pa ga pitajte šta sa kreditima u švajcarcima. On je ove nevoljnike savetovao da se zadužuju u toj valuti

proleter

25.10.2011. 19:06

Pa,i Jelasica i ovog sada su postavili isti.Ima li razlike?Nema.I treci da dodje,opet nema.Dok drzava ne odluci drugacije.