Dozvoljeni minus: Kamata jede platu
29. 09. 2011. u 20:55
Za korišćenje dozvoljenog minusa mnogi građani izdvajaju ogromna sredstva. Banke zaračunavaju i do 40 odsto godišnje dobiti na ovakve pozajmice
KADA nam zatreba novac, poslednje o čemu razmišljamo je koliko ćemo ga „platiti“. Najvažnije nam je da dobijemo što veći limit za korišćenja dozvoljenog minusa, ali kamatna stopa na popularnu pozajmicu po tekućem računu kreće se od 19,73 do 38,42 odsto, što je dvostruko više od kamata na gotovinski kredit! Ako se kojim slučajem uđe u „crveno“, odnosno preko odobrenog limita, kaznena kamata dostiže i 78 odsto.
Banke odobravaju ovu pozajmicu u visini jedne ili jedne i po plate na period od 12 meseci do tri godine. Najčešće se koristi za krpljenje kućnog budžeta, odnosno za plaćanje računa, školskih obaveza, nabavku zimnice... Revnosniji građani ne koriste ceo iznos uvek, dok su neki stalno u punom minusu.
Ukoliko neko koristi pozajmicu po tekućem računu u iznosu od 40.000 dinara svih 12 meseci u godini, platiće kamatu od oko 13.000 dinara ili će za to izdvojiti gotovo trećinu plate. Uz to i dalje duguje banci 40.000 dinara glavnice. Ako se pogleda period od pet godina, samo za kamatu i dug po tekućem računu klijent mora da izdvoji 105.000 dinara. Za taj novac može da kupi nameštaj, belu tehniku, najnoviji model televizora, da ode na odmor ili čak i da pazari polovni „jugo“ u voznom stanju.
- Interesovanje za dozvoljenu pozajmicu po tekućem računu je veliko i oko 70 odsto klijenata banke ima odobren ovaj proizvod - kažu u banci Sosijete ženeral. - Razlog je pre svega u tome što na taj način klijenti imaju novac na raspolaganju, a s druge strane, kamatu plaćaju samo na potrošeni iznos. Pritom, u prilog korišćenju ovog proizvoda ide i jednostavna procedura odobravanja, odnosno obnavljanja dozvoljene pozajmice, uz minimum potrebne dokumentacije.
LIMITI
Pojedine banke kada odobravaju dozvoljeni minus vezuju klijenta za ovu uslugu na period od 12 meseci do tri godine. Odobrena suma važi u ovom periodu i uglavnom je fiksna. Menja se u slučaju da klijenet to želi. Ali, ima banaka koje svaka tri meseca kontrolišu prilive na tekućim računima klijenata i koriguju visinu pozajmice. Tako, ako je nekome plata smanjena ili nije uplaćena na vreme u toku meseca, odobreni minus se smanjuje.
kicholino
30.09.2011. 02:56
nikad vise u banku...olosi pokvareni...
Nije li zelenašenje krivično delo? Nisu li zelenaški ugovori po Zakonu o obligacionim ugovorima ništavi? E sad, osnovno je pitanje zašto to država toleriše? Očigledno neko ima satisfakciju od banaka za takvo "žmurenje".
@Milovan Milovanović - Da, vidis to si lepo primetio. Ako ja naprimer tebi pozajmim 100 eur uz godisnju kamatu od 30% i ti mi ne vratis pare ni kamatu, ja te tuzm, sud automatski ponistava taj ugovor jer mi nemamo pravo da ugovorimo visu kamatnu stopu od kamate NBS za stedne uloge sto je oko 5-8%. Tako ce sud tebe obavezati da mi vratis tih 100 evra (na Svetog Nikad) i tu kamatu koja je bitno manja iako smo ti i ja svojevovljno potpisali taj ugovor jer ZOO stiti potlacenu stranu ali kad su banke u pitanju to ne vazi.
Ako želite stabilan monetarni sistem, onda bi trebalo zabraniti dozvoljeni minus. Trebalo bi tolerisati minus, makar on bio i samo 1 dinar, samo 15 do 30 dana. Preko toga bi račun trebalo ugasiti, bez mogućnosti daljeg zaduživanja. Na žalost, država je prva kojoj tako nešto ne bi odgovaralo, jer se njeni dugovi vuku mnogo duže. Zato je i izmišljen dozvoljeni minus, tako da se građani ne bune protiv državnog duga jer su i sami u istoj situaciji.
Banke na razne načine se dovijaju da što više opljačkaju građane. Odobre im dozvoljeni minus , kada na taj minus obračunau kamatu onda da te zaboli glava. Naravno da banke koriste lošu ekonomsku krizu u Srbiji i u skladu toga se tako i ponašaju.
Komentari (6)