Zapisi uvećavaju državni dug
08. 09. 2011. u 20:44
Država već u prvoj polovini godine probila plan za emitovanje vrednosnih hartija. Neke obaveze po izdatim obveznicama iz prošle godine još nisu plaćene
DRŽAVA nastavlja da se intenzivno zadužuje prodajom zapisa, kako u dinarima, tako i onih vezanih za evro. U prvoj polovini godine, emitovane su ove hartije u vrednosti od oko 304 milijarde dinara. Plan za celu godinu, međutim, iznosi oko 280 milijardi dinara. Interesovanje kako banaka, tako i investitora ne jenjava, a prinos na zapise, u zavisnosti od valute u kojoj se emituje iznosi od 5,40 do 13,20 odsto.
U oktobru bi trebalo da počne i prva emisija vrednosnih hartija u evrima, koja će se naći u inostranstvu. Plan je da se proda oko pola milijarde evra zapisa. Dok u prodaju pušta nove vrednosne hartije, država ima obavezu i da isplaćuje stare. Da bi namirila kupce, ona se dodatno zadužuje i praktično prolongira dug.
PREMA podacima NBS, kamatne stope na zapise sa rokom dospeća od 18 i 24 meseca beleže blagi rast. Od marta, kada je Srbiji poboljšan kreditni rejting interesovanje stranih investitora za ulaganje u državne vrednosne hartije je poraslo. Od marta do jula, strani investitori su kupili zapise u vrednosti od 243 miliona evra.
- Teško je u sadašnjoj ekonomskoj situaciji „zakrpiti“ budžet, ali rešenje nije u stalnom zaduživanju, jer obaveze moraju i da se plaćaju - kaže Mlađan Kovačević, ekonomista. - Država je već obaveze koje su dospele krajem prošle godine, prolongirala za sledeću godinu i početak 2013. godine. Zbog velikog interesovanja banaka i investitora za naše zapise, Trezor ih emituje u znatno većem obimu, nego što bi trebalo, odnosno država se previše zadužuje. Do kraja godine nivo emitovanih zapisa bi mogao da se duplira.
PRODATO
POČETKOM jula dospela je 20,1 milijarda dinara šestomesečnih trezorskih zapisa indeksiranih u evrima. Država se nije odlučila za novu emisiju ovih hartija, već je emitovala zapise denominirane u evrima u iznosu od 150 miliona evra s rokom dospeća od 18 meseci. Na toj aukciji je zabeležena gotovo maksimalna prodaja po kamati od 5,4 odsto.
stalker
08.09.2011. 22:45
Ekonomija presipanja iz šupljeg u prazno sa debelom kamatom se nastavlja .Ko će to kasnije da vraća izgleda nikog nije briga. Bitno je da se zakrpe postojeće rupe ,koje su inače nastale prekomernom i nerazumnom potrošnjom. Na kraju će to narod da plati koji još malo neće imati ni za lebac.
Komentari (1)