Piroćanci spremni za novog gazdu

V. ĆIRIĆ

01. 09. 2011. u 20:59

Godinu dana posle raskida privatizacije, „Prvi maj“ stao na noge. Sada radi 1.500 ljudi, primljeno je još 50 tekstilaca, plate su povećane i redovno se izmiruju obaveze dobavljačima

Posle raskida ugovora o privatizaciji sa beogradskim konzorcijumom „Irva investicije“, od čega je prošlo tačno godinu dana, pirotski „Prvi maj“ uz pomoć države stao je na noge. O tome, između ostalog, govori i podatak da se ove godine očekuje izvoz od pet miliona evra, što je 80 odsto više u odnosu na prošlu godinu kada je izvezeno robe za oko 2,7 miliona evra.

- U momentu raskida, bilo je uposleno svega 400 radnika - kaže v. d. direktora „Prvog maja“ Veljko Krstić. - Sada radi svih 1.500, a pre nekoliko meseci zaposlili smo još 50 tekstilaca. To je prvi prijem novih radnika posle dvadeset godina. Prošlog novembra, plate su povećane za 20 odsto, a u junu za još 8 odsto. Uz to, redovno izmirujemo sve obaveze prema dobavljačima, što znači da smo likvidni. Imamo kvalitetnu radnu snagu koja ispunjava sve zahteve zapadnoevropskih kupaca za koje radimo uslužno krojenje i šivenje muških odela. Više od 90 odsto kapaciteta angažovano je na poslovima za kompanije „Daglas Graham“ iz Irske, nemački „Drajkon“, italijanski „Lubijan“, ali i za modnu kuću „Fešn investment“ takođe iz Italije. Trenutno pregovaramo sa firmom „Borteks“ sa Malte. Sa ostalih deset odsto kapaciteta radimo za domaće tržište, gde se suočavamo sa nelojalnom konkurencijom - ističe Krstić i dodaje da neće biti nikakvo iznenađenje ako „Prvi maj“ zbog novih poslova i ugovora uskoro zaposli i nove radnike.

MALO, ALI SIGURNO

KAO potencijalni strateški partner „prvomajcima“ se marta meseca ove godine javila nemačka kuća „Hugo Bos“. Pregovori su propali, a sada su u toku pripreme, odnosno restrukturiranje za novu privatizaciju. To ne remeti uhodanu proizvodnju i redovnu isplatu zarada koje su u proseku oko 19.000 dinara, što je za tekstilnu granu, koja se ni u najboljim vremenima nije mogla pohvaliti visokim zaradama, sasvim solidno.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Nesa

02.09.2011. 01:44

I ranije se nasa tekstilna industrija bavila prevashodno tzv. "lon" poslovima. Dodje stranac donese svoj materijal i krojeve a od nas samo iznajmljuje radnu snagu za sitne pare. Jer nasi radnici moraju da budu najjeftiniji na svetu racunajuci i troskove transporta da bi stranac dosao ovde a ne u Kinu ili neku drugu destinaciju."Divno" je sto smo kao zemlja uspeli da radnicima dajemo manje nego u Kini.

stanko pejovic

02.09.2011. 18:27

privatnik nije mogo da posluje,ne mogu da shvatim koliko su ti takozvani privatnici gladni a drzava ih podrzava.nemaju da plate obaveze a kupuju nove firme.