Šoškić: Srbiju ojadiše cene hrane
06. 05. 2011. u 20:58
Guverner NBS o poskupljenjima, deviznom kursu, ekonomskoj politici: Nadam se da će načelna saglasnost Vlade i NBS uskoro izroditi efikasne mere
Aprilsko povećanje plata i penzija u javnom sektoru stvara određene rizike i dodatne inflatorne pritiske. Očekujem da će od jula, kada inflacija počne značajnije da pada i ti rizici biti manji - kaže u razgovoru za ”Novosti” guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.
* Vlada je, na vašu inicijativu, za mesec dana odložila poskupljenje struje. Ali, iz Nemanjine sada najavljuju novo povećanje kontrolisanih cena, kao što je poskupljenje gasa, uglja...
- Vlada se obavezala da će ove godine kontrolisane cene maksimalno da rastu do devet odsto. Sa aprilskim poskupljenjem struje, one su već porasle za oko 8,4 odsto. Dakle, Vlada je praktično već iskoristila mogućnost podizanja kontrolisanih cena. Pri tom, mislim da bi bilo prirodno da ove godine kontrolisane cene rastu manje nego što je maksimalno dogovoreno za 2011. godinu, jer su prošle godine one porasle za oko 1,5 odsto više od gornje granice dogovorenog. Naravno, sve ovo je važno ako Vlada i NBS, u dogovoru i zajedničkim merama, treba Srbiju da vode ka relativno niskim nivoima inflacije.
- NBS pažljivo prati situaciju na tržištu. Ne isključujem mogućnost i drugih mera ili kombinacije instrumenata monetarne politike sa ciljem stabilizacije cena i kretanja na finansijskom tržištu zemlje.
* Još kao kandidat za guvernera tražili ste da Vlada povuče određene korake kako bi cene, posebno hrane, ostale u ciljanim okvirima. Sličan zahtev imali ste i u pismu koje ste nedavno uputili premijeru. Za gotovo godinu dana očito se ništa u tom pravcu nije dogodilo?
- Tačno je da je najveći deo trenutne inflacije posledica rasta cena hrane. Od 9,9 odsto povećanja inflacije za godinu dana, 90 odsto se odnosi na rast cena hrane. Jedan deo je izazvan rastom cena hrane na svetskom tržištu, ali je bitan impuls cenama na tržištu u Srbiji, po svoj prilici, dalo odsustvo zdrave konkurencije na pojedinim delovima tržišta proizvodnje, otkupa i prometa poljoprivrednih proizvoda, neadekvatnih mera zaštite domaćeg tržišta, subvencija i intervencija iz robnih rezervi. Verujem da je Vlada svesna problema i da radi na njihovom otklanjanju.
* Imate li bilo kakvih nagoveštaja da će se to skoro desiti?
- O tome smo ponovo razgovorali sa predstavnicima nadležnih ministarstava i Narodna banka Srbije očekuje konkretne rezultate u narednom periodu. Teško možemo govoriti o mogućnosti dugoročnog stabilizovanja kretanja cena, što je Srbiji preko potrebno, ako nismo u stanju da postavimo odgovarajuće sistemske mere za stabilizaciju cena hrane koja, kao što znamo, učestvuje sa 37,8 odsto u ukupnoj inflaciji kod nas.
* Ministar poljoprivrede već za narednu nedelju najavljuje da će osnov sistemskih mera u oblasti poljoprivrede biti subvencionisani krediti za agrar. Verujete li da je to dobra ideja, ako država od naredne godine izlazi iz programa subvencija, recimo, za privredu?
- Podsticanje poljoprivredne proizvodnje može uticati na rast ponude poljoprivrednih proizvoda, i to može biti korisno ako se time obezbeđuju jeftinija hrana za građane i sirovine za domaću prehrambenu industriju. Ako se ovi podsticaji prelivaju od poljoprivrednih proizvođača ka posrednicima ili ka kupcima u inostranstvu, onda bi se opravdano postavilo pitanje da li je to razumno trošenje novca poreskih obveznika. Znamo da se podsticaji i subvencije mogu raditi na različite načine, ali to nije dovoljno. Moraju se ozbiljno obračunati sa postojećim monopolima, preispitati politika prelevmana, subvencija i izvoza, kao i politika intervencija iz robnih rezervi. Razumeo sam da oko ciljeva i mogućih mera postoji visoka saglasnost između Vlade i NBS. Nadam se da će ova, načelna saglasnost, ubrzo biti materijalizovana u formi efikasnih mera Vlade.
- Iako bi aranžman sa MMF verovatno trebalo da bude iz predostrožnosti, pregovaračke procedure i buduće misije MMF biće po svoj prilici vrlo slične onima koje smo imali u prethodnom stend baj aranžmanu. Ovog puta, međutim, trebalo bi očekivati da akcenat upravo bude na dugo odlaganim strukturnim reformama.
* Stiče se utisak da se, za svaku novu meru, Vlada oslanja na poslovne banke. Tako je sa reprogramom kredita za građane i privredu, pozajmice za stočare... Može li to da”razvodni” restriktivnost monetarne politike?
- Potencijalno, da. Ono što se često nedovoljno razume je da je svaka subvencija na strani kamata u suprotnosti sa restriktivnom monetarnom politikom. Tada zapravo jedna grana države poskupljuje finansiranje, dok druga vrši namensko pojeftinjenje finansiranja. Otuda, u krajnjoj liniji, subvencionisanje kamata izaziva veći rast referentne kamatne stope, nego što bi, inače, bilo potrebno. Ranije je korišćena obavezna rezerva, kao mehanizam za podsticanje kreditiranja. Početkom 2010. godine NBS je konačno napustila ovakvu praksu i smatram da je to bio ispravan potez i da se na takve mere, bez pozitivnog primera u svetskoj praksi, ne treba vraćati.
* Evro je na nivou iz februara prošle godine. Da li vas iznenađuje ovo jačanje domaće valute?
- Trend rasta vrednosti dinara u odnosu na evro je posledica, pre svega, visokih kamatnih stopa u zemlji izazvanih visokom inflacijom, ali i padom premije rizika naše zemlje. NBS je bila svesna činjenice da preterani rast referentne kamatne stope može da izazove priliv novca iz inostranstva i otuda je podignut nivo obavezne rezerve početkom ove godine kako bi se sprečilo preterano podizanje kamatnih stopa.
* Može li biti loših efekata od toga što je jačanje dinara posledica prodaje državnih zapisa investitorima koji su privremeno na tržištu, a ne direktnih stranih investicija?
- Dodatni priliv kapitala u zemlju je trenutno uglavnom u obliku kratkoročnih i srednjoročnih portfolio investicija. Kvalitetniji priliv kapitala bi bio u obliku dugoročnih investicija, posebno u obliku realnih ulaganja, posebno u izvoznu industriju i poljoprivredu.
* Ali, kako do toga doći?
- Važno je da se stvori jeftina i efikasna država i ukupan povoljan poslovni ambijent kako bi se i promenila struktura priliva kapitala u pravcu kvalitetnijih investicija koje direktno otvaraju radna mesta u izvozno orijentisanim ekonomskim aktivnostima.
Goxi
06.05.2011. 21:59
Srbiju ojadi loša Vlada! Inflacija ko '90-tih, al' nije ni čudo kada nas vodi DS i SPS zajedno.
Svašta. Hrana nije skupa. Narod nema para da plati ni jeftinu hranu. Sada kada ste narod doveli na prosijački štap, sada vam je kriva cena hrane. Pa uvedite obavezni otkup i oderita seljake pa da svi zajedno gladujemo.
Glavni motor inflacije je država , a politika NBS da veštačkim jačanjem dinara suzbije inflaciju je , kao što vidimo , doživela potpuni fijasko . Kao i pre četri godine , dinar je jačao a cene išle naviše. Tako da sada imamo najveće cene u regionu i barem 50% precenjen dinar. Račun za ovaj pogrešan eksperiment tek sledi.
da li postoji nešto što nas nije ojadilo?20 godina isti ljudi,pa šta drugo i da očekujemo
Ovo sa poskupljenjem hrane je stvarno bezobrazluk.Skoro iste cene hrane kao u Francuskoj,cak kod nas su mnoge i vece,a prosek plata im je oko 2000 evra,a kod nas oko 250 evra.Zasto izvozimo hranu u Rusiju i druge zamlje,ako je nemamo dovoljno da cene budu nize?Sve poskupljuje,a pare se stampaju.Ko zna kolika je inflacija,samo se krije i pricaju bajke?Na svojoj kozi osecamo sta se desava ,ne treba nam nikakvo lazno objasnjenje.
Komentari (27)