Oligarsi sa poternice
27. 11. 2005. u 19:01
Ko su Rusi koji su kupili polovinu Crne Gore. Oleg Deripaska, vlasnik Rusala, koji je kupio podgorički Kombinat aluminijuma, u Americi "persona non grata". Mihail Černoj, suvlasnik, lice s poternice Interpola.
Kupujući 65,51 odsto akcija KAP-a, ruski tajkuni postali su gospodari polovine crnogorske privrede, imajući u vidu povezane delatnosti i reprolanac giganta iz Podgorice. Tu nisu uračunati hoteli, vile i ogromne površine zemljišta koje su Rusi kupili na Crnogorskom primorju.
Samo kratak "izlet" na internet pretraživačima omogućava uvid u ozbiljnost i profil ruskih partnera crnogorske vlade u privatizaciji KAP-a i porekla njihovog novca. Na stotine tekstova stranih uglednih medija, o milijardama dolara stečenim za svega nekoliko godina, uz već pomenute poternice vezane za imena vlasnika ruske kompanije, izazivaju, u najmanju ruku - laganu jezu.
Kompanija "Rusal" osnovana je, prema tim podacima, pre šest godina, od kompanije "Sibnefit" Romana Abramoviča (vlasnika "Čelsija") i "Siborskog aluminijuma" ("Sibalsa"), koji su kontrolisali Mihail Černoj, Oleg Deripaska i Iskander Mahmudov. Otprilike u isto vreme, "Rusal" je optužen za milionsko reketiranje "Rusal CEO", a Oleg Deripaska i suvlasnik Mihail Černoj za "reketiranje, pranje novca, zastrašivanje i pokušaj ubistva". Oligarsi su bili, ili jesu, povezani za određenim krugovima oko Jeljcina, Putina i Kučme.
Mihail Černoj, jedan je od trojice braće (Lev i David) u istom "biznisu" i pominjan kao ruski mafijaški bos, a "drugu domovinu" je pre desetak godina našao u Izraelu, gde je pre par godina uhapšen i suđeno mu je u aferi oko privatizacije "Bezeka", tamošnje nacionalne telefonske kompanije. Optužen je (sa tamošnjim biznismenom Gadom Zevijem) za ilegalno udruživanje i preuzimanje "Bezeka" pranjem novca u švajcarskim bankama.
DOGOVOR U KAFIĆU
DOGOVARANjE crnogorske vlade i njenog premijera Mila Đukanovića oko prodaje KAP-a "Rusalu", povremeno je više ličilo na privatno trgovanje i pogađanje, nego na državnu prodaju najznačajnije nacionalne firme. Kao pikanterija, ostalo je zapamćeno da je crnogorski premijer, u trenutku kada je "zapelo", stvari razrešio sa Deripaskom u jednom elitnom crnogorskom kafiću uz viski. Deripaska je u Crnu Goru doputovao privatnim avionom koji basnoslovno košta. Na dan potpisivanja ugovora umesto "Rusala", koji se prijavio na tender, pojavila se kiparska firma "Salomon" koja posluje u sastavu jedne od njegovih kompanija, uz garanciju of šor investicionog fonda koji se u međuvremenu sa Devičanskih preselio na englesko ostrvo Džersi.
- Samo u Crnoj Gori je moguće da se sa destinacije "of šor" firmi kupuju strateški najvažnije firme, kaže Nebojša Medojević, izvršni direktor grupe za promene i jedan od najžešćih kritičara privatizacija u Crnoj Gori. On upozorava da se vlasnici ruske kompanije koja je kupila KAP, nalaze na poternicama Interpola u više od deset zemalja sveta, i da se od njih ne može očekivati ozbiljan odnos prema interesima Crne Gore i njenih građana.
Da skepticizmu prema ruskim partnerima, ali i Vladinoj politici u njihovom odabiru i koncipiranju ugovora, i te kako ima mesta, na svojoj koži je osetilo oko dve hiljade radnika nikšićke Željezare i njihove porodice, početkom ovog meseca u filmskoj završnici ruskog gazdovanja ovom kompanijom. Menadžment ruskog "Midlenda", koji je Željezaru pre oko godinu i po kupio za hiljadu evra, i bukvalno je, preko noći, pobegao iz Nikšića, da bi potom odnekud iz Rusije poslao pismo da raskida ugovor.
BEKSTVO IZ ŽELjEZARE
"Midlend" je optužio radnike da su štrajkovima i zahtevima opstruirali proizvodnju, i Vladi postavio ucenjivačke zahteve - da drastično smanji broj radnika, oslobodi ih (Ruse) plaćanja doprinosa, obezbedi besplatnu struju i odobri kredit za obrtna sredstva kod domaćih banaka!
Nakon što je celu sedmicu odbijala da prizna javnosti da su Rusi definitivno otišli, crnogorska vlada je, tragikomično, pokušavala da ubedi građen da će se oni vratiti, da će se još razgovarati, da će "Rusi sve to platiti"!
Ugovor Vlade sa "Midlendom" koji je u međuvremenu isplivao u javnost, govori drugačije - Rusi su "izgubili" fabriku i akcije koje su kupili za hiljadu evra. Neposredno pre odlaska, po tvrdnjama radnika i sindikata, ispraznili su magacine i odneli sve što se moglo odneti, očigledno bez namere da se više ikada vrate.
Nikšićki željezarci zahtevaju sada od Vlade, koja je, nakon isteka roka od mesec dana za raskid ugovora, ponovo većinski vlasnik Željezare, da organizuje proizvodnju i podeli plate za oktobar i novembar, a već je organizovan štrajk upozorenja kojem su se pridružili radnici iz još nekoliko nikšićkih preduzeća.
- Ukoliko se ne udovolji našim zahtevima, štrajkovaćemo, i ako treba mi ćemo Mila skinuti, jer smo ga mi na vlast i doveli - poručili su radnici.
MIHAIL ČERNOJ
SUD u Tel Avivu odbio je prošle godine zahtev Mihaila Černoja da ga abolira svih optužbi i sumnji koje se vežu za njegovo ime i potvrdi njegov "dobar glas", a tome se usprotovila i država. Černoj je zahtevao da sud, između ostalog, objavi da "nije ubica i povezan sa ubistvima u Rusiji, da nije umešan u ubistvo sina bugarskog vladinog zvaničnika, da nije jedan od glavnih bosova ruske mafije i da nije umešan u trgovinu drogom".
OLEG DERIPASKA
AMERIKA je Olega Deripasku proglasila personom non grata i odbila mu zahtev za izdavanje vize, a tamošnje Udruženje biznismena je u svojim zvaničnim dokumentima upozorilo na njegove "agresivne poslovne metode".
Deripaska je počeo da trguje aluminijumom 1993. godine, nakon što je diplomirao na Moskovskom državnom univerzitetu i odslužio armiju, i ubrzo je postao "kralj aluminijuma". Danas se njegovo bogatstvo procenjuje milijardama dolara, a nedavno je za 25 miliona funti kupio kuću u centru Londona, u komšiluku Romana Abramoviča.