Moj prijatelj Stiv Džobs
08. 10. 2011. u 20:58
Profesor Dejan Ilić, vlasnik „Varte“, o druženju sa osnivačem kompanije „Epl“: Aktivno sarađivali deset godina. Bio genije, ali se ponašao kao običan čovek
- TUŽAN sam zbog smrti mog kolege i prijatelja Stiva Džobsa, sa kojim sam aktivno sarađivao punih deset godina. Jako sam, međutim, iznenađen i počastvovan ponudom kompanije „Epl“ da napišem poglavlje o njenom osnivaču u specijalnoj monografiji koja treba da ovekoveči ime i delo Stiva Džobsa.
Ovim rečima je Dejan Ilić, vlasnik nemačke kompanije „Varta“, za proizvodnju neuništivih baterija, profesor u Njujorku, odgovorio na ponudu koju je odmah posle smrti Stiva Džobsa dobio iz firme „Epl“.
- Ponudu su mi dali potpredsednik kompanije Džef Vilijams, moj „saborac“ iz devedesetih godina, kada smo pravili baterije za „Epl“, i Endi Hodž, direktor u „Eplu“. Poručili su mi da ja, kao srpski prijatelj Stiva, napišem autorski tekst o njemu - otkriva nam dr Ilić, naučnik svetskog glasa u oblasti elektrohemije i čovek koji je u okviru fabrike „Varta“ krajem prošlog veka izmumeo i lansirao nepotrošive mikrobaterije, koje se koriste u digitalnoj tehnologiji.
Radeći upravo na tom projektu, dr Ilić je, kaže, još 1986. godine upoznao Stiva Džobsa:
- Kompanija „Epl“ je u to vreme poslovno spasavala jedan deo „Varte“, jer je naše premošćavajuće baterije ugrađivala u svoj „NotB“ čip. Moj zadatak je bio da rešim njihov problem oko napajanja računara do tri volte - seća se Ilić.
Objašnjava nam da je spojio tri dugmeta sa te baterije u seriji, izolovao ih i poslao u centralu „Epla“. Odmah mu je predložio da sa tim rešenjem ide direktno do vlasnika kompanije Džobsa.
- Rano ujutro Stiv Džobs ulazi u zgradu u dubokim patikama, sav mokar od trčanja i još sa vrata priča gledajući u mene: „Momci, vi mora da imate nešto novo, čim me u hodniku čekate?“ Posle nekoliko minuta, uz čaj, Džobs mi se žalio da mu prodaja računara ide veoma slabo i da se „Tošiba“ brzo penje na tržištu. Dao sam mu pet santimetara dugu, jedan široku i pola santimetra debelu plastiku i rekao: „Ovo ne može da reši vaše probleme, ali pomaže kupcima da imaju nešto novo i sigurno. Kad glavna baterija otkaže, ova održava čitav kompjuter!“ Skočio je i rekao da idemo da testirano moj izum - kaže profesor Ilić.
Naš sagovornik priznaje da tada, krajem osamdesetih, nije shvatao kako se kreira tržište računara i kako odluke moraju brzo da se donose. Džobs ga je tome naučio.
- Dejane, koliko možeš ovih baterija da mi mesečno isporučuješ, upitao je. - Odgovorio sam mu: „Malo za tvoje potrebe!“ „Ne brini, ja nemam keš, ali imaju banke!“ Time je moj posao veka sklopljen. Bio sam presrećan, a nisam mogao da vičem od radosti što je kompanija „Epl“, najveća na svetu, odlučila da koristi i ugrađuje moje baterije - kaže Ilić.
Poslovno i privatno družili su se od 1986. do 1996. godine. Neprestano se bojao da ne izneveri njegova očekivanja. Džobs je, kaže dr Ilić, osetio tu njegovu bojaznost.
- Džobs me gleda i čita kao bukvar: „Tvoji problemi su daleko manji nego moji. Idi, ispavaj se, sutra ćeš ih rešiti sam!“ O ceni za bateriju i investicijama nije rekao ni reč. Shvatio sam po tome šta znači biti veliki čovek, vizionar i biznismen, ali i prijatelj svojim saradnicima - kaže dr Dejan Ilić.
Džobs je, kaže, bio čovek koji je ideje hvatao u letu, i koji je stalno učio. Tako se početkom devedesetih učio biznisu. Uz to, bio je neumoljivo uporan.
- Njegova uzrečica je bila: „Kada hoćeš, sve možeš„. Toga su se držali njegovi radnici, a i mene je naterao da poverujem u to - govori dr Ilić, i otkriva kako ga je Džobs ubedio da napravi mikrobateriju, koja mu je donela najveće svetsko priznanje.
- Treba mi baterija koja je antimagnetna, ima ogromnu energiju i debljinu do tri milimetra - rekao mi je. - Odgovorio sam mu da je to po zakonima fizike nemoguće. „Fiziku ne znam, ali sam siguran da ti to možeš!“ - ubedio me Džobs.
Posle sedam meseci Dejan Ilić je u „Varti“ stvorio prvu polimernu litijumsku bateriju, koja je ugrađena u računare „Epla“. Za ovaj izum Ilić je dobio Svetsku nagradu za inovacije. Ova baterija se nalazi u novom minijaturnom MP3 plejeru, koji funkcioniše kao kompjuter.
- Poslednji put smo Stiv i ja sarađivali 2006, kada nas je zbližila fantastična ideja da ugrađena kamera bude naponski nezavisna od glavne baterije, a da istovremeno mehanički zum bude zamenjen novim sistemom. Prototipi su napravljeni, ali nisu bili integrisani u proizvodni proces. Međutim, saveti Stiva Džobsa o mogućem programiranju čipa za digitalnu filmsku kameru bili su dragoceni za moj rad na prvoj digitalnoj filmskoj kameri D21, sa preko 2.000 snimaka u sekundi - priznao nam je dr Ilić, koji je zahvaljujući ovim inovacijama dobio holivudski Oskar za unapređenje tehnologije snimanja filmova.
Mikailo Trailovic
08.10.2011. 21:57
Pa eto, dirljivo i veličanstveno. Srbin je pomogao Eplu da postane gigant.
Ovog doktora Ilica je skolovala nasa zemlja i ispustila ga, po svemu sudeci na njegovu srecu jer da je ostao raspadao bi se kao i ova drzava. Batalite bolonju i vikend strucnjake, vracajte stari sistem pa koliko se studira nek se studira ali kada zavrsis onda si medju najboljima u svojoj oblasti...
Da, ali Ilić nije vlasnik Varte, nego jedan od zančajnih akcionara.. ..
Ni manje ni vise nego vlasnik...Eeee, ko je sve danas novinar, cudo jedno...
Tacno da je Ilic bio glavni za baterije za Apple i da je na njegovu inicijativu i napravljen taj posao. Samo sto on nije vlasnik Varte (koja je inace rasparcana) i napustio je kompaniju jos pre par godina.
Komentari (26)