Posle infarkta, doživotno vežbajte

18. 03. 2019. u 21:15

Za određivanje intenziteta treninga najčešće se koristi srčana frekvenca koju pacijent uspe da ostvari na testu opterećenja

После инфаркта, доживотно вежбајте

Depositphotos

BROJNE studije potvrdile su da fizička aktivnost posle oporavka od infarkta smanjuje rizik od iznenadne smrti za 20 odsto, a mogućnost da ponovo dođe do srčanog udara za čak 30 odsto. Ipak, rekreacija nakon infarkta preporučuje se samo po savetu stručnjaka i uz odgovarajuću procenu sposobnosti.

- Program kardiovaskularne rehabilitacije je strogo individualan, ali je činjenica da svaki pacijent zahteva neki vid fizičke aktivnosti - kaže dr Mojsije Anđić, specijalista interne medicine Klinike za rehabilitaciju "dr Miroslav Zotović". - Najbitnije je da se napravi program vežbi u skladu sa kliničkim stanjem pacijenta i njegove funkcionalne sposobnosti.

Za proveru sposobnosti neophodan je test opterećenja.

- Ovaj test pacijent bi trebalo da uradi tri meseca posle infarkta - kaže dr Anđić. - Pre toga njegova rehabilitacija podrazumeva, dok je još u bolnici, vežbe disanja, razgibavanje u krevetu i ustajanje i kontrolisane šetnje hodnikom. Druga faza oporavka se sprovodi u centrima za rehabilitaciju obično dve do 16 nedelja nakon infarkta, kada se pacijent edukuje o mogućnostima rekreacije, faktorima rizika...

Naučene vežbe pacijent bi trebalo da radi kod kuće u tempu i intenzitetu kako mu je pokazano.

- Da bi se održali pozitivni fiziološki i klinički efekti, trening mora da se sprovodi doživotno, jer se posle samo nekoliko meseci pauze postignuti efekti gube - ističe naš sagovornik.

Od velike važnosti za propisivanje treninga je stepen ranije fizičke aktivnosti pacijenta.

- Za određivanje intenziteta vežbanja najčešće se koristi srčana frekvenca koju pacijent uspe da ostvari na testu opterećenja - kaže dr Anđić. - Ovaj test za većinu pacijenata pokazuje da je dovoljna rekreacija od minimalno pola sata do sat vremena, umerenog intenziteta u vidu aerobne aktivnosti, najmanje tri do pet puta nedeljno.

Doktor Anđiđ kaže da kada je o konkretnim aktivnostima reč, kardiovaskularnim bolesnicima najviše prija šetnja, vožnja bicikla i vežbe istezanja.

NAPOR

PROGRAMI kardiološke rehabilitacije obezbeđuju ispunjenje vrlo važnih ciljeva.

- Dokazano je da kardiovaskularna rehabilitacija smanjuje progresiju bolesti, prevazilaženje kardiovaskularnog i mišićno-skeletnog ograničenja usled neaktivnosti, poboljšava toleranciju na napor, redukuje simptome, usklađuje koordinaciju, fleksibilnost mišića i mišićne snage - kaže dr Mojsije Anđić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije