Kad pukne mrežnjača na operaciju za 24 sata

I. KOVAČIĆ

06. 01. 2018. u 14:03

Potpukovnik dr Nenad Petrović, oftalmolog, o bolestima zadnjeg segmenta oka i važnosti rane dijagnostike i lečenja

Кад пукне мрежњача на операцију за 24 сата

Potpukovnik dr Nenad Petrović Foto: V. Danilov

AKO bi vam pre nešto više od 10 godina pukla žuta mrlja u oku, lekari bi vam propisali da pijete vitamine i naviknite se na život sa oštećenim vidom. Danas se ruptura žute mrlje i stvaranje membrana u ovom delu oka sa velikim uspehom hirurški leči o trošku osiguranja jedino na Vojnomedicinskoj akademiji.

Oboljenja žute mrlje veoma su rasprostranjena i osim hirurški mogu da se leče lekovima. Tablete i injekcije pomažu u slučaju staračke degeneracije žute mrlje, a kada se operiše primenjuje se tehnika bez reza i bez šava.

U intervjuu za "Novosti" potpukovnik dr Nenad Petrović, oftalmolog-hirurg Klinike za očne bolesti Vojnomedicinske akademije kaže da oboljenja žute mrlje pripadaju bolestima zadnjeg segmenta oka, u koja se ubrajaju i oboljenja mrežnjače i vaskularna oboljenja koja podrazumevaju začepljenje arterija i vena oka:

- Od bolesti zadnjeg segmenta oka najčešće pate dijabetičari, a mogu da se jave i u slučajevima teških hipertenzija. Neretko, mnoge autoimune bolesti uzrok su promena u zadnjem delu oka, a nagli pad vida usled patoloških promena očnog dna može da bude prvi simptom multiple skleroze.

POSLEDICE DIJABETESA Koliko su česta i kako se leče vaskularna oboljenja oka? - S obzirom na to da do vaskularnih oboljenja oka dolazi usled dijabetesa, ateroskleroze i povišenih masnoća u krvi, česta su kao i pomenute bolesti. Naravno, problem je začepljenje arterija i vena oka. Međutim, za razliku od rupture žute mrlje i ablacije mrežnjače, vaskularna oboljenja oka obično se leče lekovima. Smatraju se hitnim stanjima u oftalmologiji, jer krvni sudovi oka su terminalni i začepljenje nema gde da ode i zbog toga moraju hitno da se saniraju.

Koji su uzroci nastanka ablacije mrežnjače?

- Ablacija mrežnjače ili retine najčešće pogađa dijabetičare i kratkovide osobe. Međutim, do ovog stanja može da dođe i iz nepoznatih razloga, kao i usled udarca, povrede ili zbog naprezanja. Odlepljivanje mrežnjače nastaje kao posledica neke pukotine u njenoj strukturi. Kroz tu pukotinu prodire "staklasti gel" iz centralne očne šupljine i postepeno podiže mrežnjaču. Kako se mrežnjača podiže od podloge, ona prestaje da bude dovoljno snabdevena krvlju i kiseonikom i dolazi do izumiranja fotosenzitivnih elemenata i pojavljuju se problemi sa vidom. Da bi se mrežnjača vratila na mesto tokom operacije u oko se ubrizgava specijalni gas ili silikonsko ulje, zavisno od toga kada je ablacija nastala.

Koji simptomi ukazuju da je došlo do promena u zadnjem delu oka?

- Ako je u pitanju žuta mrlja, usled njenog pucanja ili formiranja membrane, fotoreceptori se povlače u stranu i na tom centralnom delu oka nestaje vid. Tačnije on postoji samo ako se gleda u stranu. Mnogo su značajni simptomi koji prethode ovom stanju. To su krivljenje pravih linija, deformacija slova, predmeti i likovi su uvećani ili umanjeni. Kada pacijent primeti ove simptome trebalo bi da se obrati lekaru bez odlaganja, jer ovo je najbolje vreme za operaciju. To praktično znači da će hirurško lečenje dati najbolje moguće rezultate u vraćanju funkcije ovog dela oka. Potpuni oporavak se smanjuje ako se operacija odlaže. Inače, nije poznat uzrok zbog kojeg dolazi do pucanja žute mrlje ili formiranja degenerativnih membrana u njoj, mada ove promene mogu da nastanu i usled povrede.

Kakve manifestacije prate oboljenja mrežnjače?

- Pucanje ili ruptura mrežnjače, a zatim njeno odlepljivanje ili ablacija su među najhitnijim stanjima u oftalmološkoj hirurgiji. Ukoliko se zanemaruju simptomi ovog stanja i ne pruži pravovremena lekarska pomoć, dolazi do nepovratnog gubitka vida. Pacijenti, obično pre nego što nastane sama ablacija, prijavljuju pojavu munja, sevanja na periferiji vidnog polja i pojavu "roja mušica". Idealno bi bilo da se hirurški zahvat uradi već kod pojave ovih simptoma, dok još nije došlo do odlepljivanja mrežnjače. Tada se ambulantno radi laserski zahvat koji sprečava ablaciju. S obzirom na to da je ablacija mrežnjače vrlo česta među kratkovidim osobama, savet je da jednom godišnje šire zenice i da im se pregleda očno dno, da bi se sprečila moguća ruptura, a zatim i ablacija mrežnjače.

PROMENE NA KRVNIM SUDOVIMA Kako hipertenzija utiče na vid? - Hipertenzija izaziva promene na krvnim sudovima oka. Inače, bitno je istaći da su krvni sudovi oka ogledalo svih procesa i svih promena u organizmu. Kod teških hipertenzija krvni sudovi oka toliko se deformišu da utiču na vid. Tačnije, dolazi do hipertenzivne retinopatije, stanja kada su krvni sudovi istanjeni i uski kao bakarne žice. Ove promene se teško leče i s obzirom na to da je reč o funkcionalnom poremećaju, tu naočare ne pomažu.

Koliko je onda hitna intervencija kada dođe do odlepljivanja mrežnjače?

- Nažalost, kod nas se pacijenti javljaju za pomoć sa zakašnjenjem. Kod tih zakasnelih ablacija gleda se da li je došlo i do odlepljivanja žute mrlja. Ako nije, onda je najpoželjnije uraditi operaciju unutar 24 sata. Tako se postižu najbolji funkcionalni rezultati, dakle vid će se sasvim oporaviti. Ako je odlepljena žuta mrlja, operacija može da se prolongira do nedelju dana. Dosadašnja praksa pokazuje da se i u slučajevima odlepljivanja žute mrlje postižu zadovoljavajući rezultati i da tada može da se vrati i do 70 odsto vida bez ikakvih problema.

Kada se koristi gas, a kada silikonsko ulje?

- Kod "svežih" ablacija tokom operacije se ubrizgava gas i za dve do tri nedelje on postepeno iščezava iz oka, a do šest meseci nakon intervencije se vraća vidna oštrina. To znači što se pacijent ranije javi i pravovremeno bude operisan to je veća verovatnoća da će biti ubrizgan gas koji se sam povlači. Ako je ablacija veća i zastarelija, onda se u oko stavlja silikonsko ulje. Iz oka se, opet, hirurški vadi za mesec do dva. Tek, nakon vađenja ulja pacijentu se postepeno vraća oštrina vida za mesec do dva i dobija definitivnu dioptriju za operisano oko. Što se duže čeka sa operacijom u samom oku i na mrežnjači se formiraju degenerativne membrane usled jakih reparativnih procesa. Zato se kod ablacija mrežnjače koje nisu lečene nekoliko meseci postižu vrlo skromni rezultati u vraćanju funkcije vida. Svega 10 do 20 odsto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije