Ako stomak boli tri dana - kod lekara

I. KOVAČIĆ

27. 05. 2017. u 16:33

Kod virusnih infekcija prvo se javlja mučnina i povraćanje, kod bakterijskih drhtavica, a u učestalim stolicama često ima i krvi

Ако стомак боли три дана - код лекара

Shutterstock

POMOĆ lekara ovih dana sve češće traže pacijenti koji imaju dijareju. Razlog je porast spoljne temperature koji doprinosi lakšem širenju bakterija i virusa, a stručnjaci procenjuju da će ovaj zdravstveni problem biti sve izraženiji kako temperatura dalje bude rasla.

Primarijus dr Snežana Despotović Kušljević, specijalista opšte medicine doma zdravlja Palilula, kaže da dijareja može da bude akutna i hronična, kao i da se po simptomima razlikuje virusna i bakterijska.

- Ako je dijareja virusnog porekla prvo dominira mučnina, zatim lako povećana temperatura, malaksalost i na kraju više od pet-šest tečnih stolica - kaže dr Snežana Despotović Kušljević.

- U stolici nema krvi i teže je podnose stare i iznemogle osobe i deca predškolskog uzrasta zbog brzog gubitka elektrolita i dehidracije, kao i pada pritiska. Bolest uglavnom prolazi za dva do tri dana. Ukoliko se to ne dogodi neophodno je da se potraži pomoć lekara.

U slučaju kada je uzročnik proliva bakterija klinička slika je teža kaže dr Snežana Despotović Kušljević, i traje znatno duže:

- Ova vrsta infekcije je praćena jezom, drhtavicom, povećanom temperaturom, a u zavisnosto od vrste bakterije može da se javi i krv u stolici, bolni nagon za pražnjenje sa osećajem nedovoljnog pražnjenja creva ili zelenožutim stolicama. Bakterijski prolivi se po običaju javljaju posle nekih proslava i u manjim epidemijama, najčešće traju sedam dana i neretko je potrebno bolničko lečenje.

HRONIČNI POREMEĆAJ KADA proliv traje duže od mesec dana reč je o hroničnom poremećaju zdravlja. Uzročnici ove vrste dijareja mogu da budu protozoe, lekovi, zapaljenska oboljenja debelog creva, dijabetes, a ponekad je to i znak maligne bolesti.

Virusni i bakterijski prolivi su akutne infekcije, koje u 10 odsto slučajeva mogu da uzrokuju i lekovi, trovanja, alergija na pojedinu hranu, promena mesta boravišta, alkoholna pića. Po pravilu se prenose fekalno-oralnim putem i zbog toga je ključna preventiva pranje ruku. Da bi se smanjio rizik od infekcije veoma važno je i temeljno pranje zeleniša sa pijace, termička obrada hrane, temeljno pranje posuđa, pravilno čuvanje namirnica. Prenosioci virusa i bakterija su često i muve, pa se za prevenciju savetuje i postavljanje zaštitnih zavesa na prozore i vrata.

- Da bi se proliv pravilno lečio važno je da se pije dosta tečnosti - upućuje naša sagovornica.

- Preporučuju se rastvori za oralnu rehidraciju, mineralna voda, gorki čajevi i supa iz kesice na svakih 10 minuta po jedan do dva gutljaja. Nikako ne bi trebalo piti mleko i veliku količinu tečnosti odjednom. Drugo pravilo je ishrana namirnicama koje sadrže manje vlakana, kao što su pirinač, pečeni ili bareni krompir, pečena jabuka, banana, hleb, a od mesa piletinu bez kožice. I hranu bi trebalo uzimati češće u manjim količinama. Probiotici su neophodni, a antibiotike nikako ne bi trebalo uzimati bez saveta lekara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije