Najviše zaraženih krpelja u Kolubarskom okrugu

I. Kovačić

07. 05. 2017. u 18:26

Godišnje se lajmska bolest registruje kod sedam do 13 na 100.000 ljudi. Rani simptomi su nespecifični pa je postavljanje dijagnoze otežano, zbog čega oboljenje može da ostane neprepoznato do najteže faze

Највише заражених крпеља у Колубарском округу

Shutterstock

BROJNOST krpelja od polovine februara povećava se iz dana u dan. Tako će biti sve do kraja septembra, ukoliko ih visoke temperature vazduha ne primoraju da se povuku u stanje mirovanja. Stručnjaci zato upozoravaju da je potreban oprez, naročito tokom boravka u prirodi, jer ujedom krpelja mogu da se prenesu mnoge bolesti od kojih je najčešća lajmska.

- U Srbiji, lajmska bolest predstavlja vodeću u grupi vektorskih oboljenja koju prenose zglavkari - kaže Radmila Zlatić Sibinović, biolog iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju. - Godišnje se zarazi između sedam i 13 na 100.000 ljudi. Najviše zaraženih krpelja ima u Kolubarskom, a najmanje u Jablaničkom okrugu.

Početni simptomi lajmske bolesti su pojava otoka i crvenila na mestu uboda i to tri do 32 dana nakon ujeda. Crvenilo se polako i bezbolno širi stvarajući koncentrične krugove i dobija se karakteristični izgled "mete".

- Potrebno je istaći da kod oko četvrtine zaraženih kožne promene mogu da izostanu - objašnjava Radmila Zlatić Sibinović. - Umesto njih mogu da se jave temperatura, jeza, malaksalost, glavobolja, ukočen vrat, bolovi u mišićima i zglobovima i uvećanje limfnih žlezda.

S obzirom na to da su rani simptomi lajmske bolesti nespecifični i podsećaju na početni stadijum mnogih oboljenja, postavljanje dijagnoze je otežano kod onih kod kojih nije došlo do pojave karakterističnih kožnih promena.

ČETIRI NAJČEŠĆE VRSTE KOD nas se najčešće javljaju četiri vrste krpelja. To su Ixodes ricinus, Dermacentor reticulatus, Deramacentor marginatus, Rhipicephalus sanguineus, i do sada nisu registrovane nepoznate vrste. Samo je Ixodes ricinus prenosilac bolesti kod ljudi, a bakterija Borrelia burgdorferi, izazivač bolesti, prisutna je kod 25 odsto ove vrste krpelja. Ostale vrste su prenosnici bolesti kod pasa, kao što su erlihioza i babezioza.

- Ukoliko se bolest ne prepozna i ne leči na vreme, nakon nekoliko nedelja razvija se drugi stadijum sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira nakon više meseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim ispadima, promenama na zglobovima i koži - kaže naša sagovornica.

Idealno bi bilo da se kada se dogodi podvlačenje krpelja pod kožu potraži pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Naime, poznato je da nestručno vađenje može da dovede do zaostajanja nekog dela tela ovog insekta u koži, čime se komplikuje pravilno odstranjivanje.

- Pomoć lekara je dragocena jer pravovremena primena antibiotske terapije ima veliki značaj za sprečavanje komplikacija lajmske i drugih bolesti - kaže Radmila Zlatić Sibinović.

- Ali ako se ipak dogodi da se krpelj odstrani van zdravstvene ustanove, vrlo je bitno da se to ne radi tako šte se mesto uboda poliva benzinom, uljem i alkoholom. Ovaj postupak dovodi do povraćanja crevnog sadržaja krpelja na mestu uboda i ubacivanja bakterija u organizam. Na taj način se povećava rizik od infekcije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije